Dolina Drijenča i greben Šljemena koji dijeli Plasu od Muharnice. Foto: Adnan Behrem
U središnjem dijelu lanca Dinarskog gorja, a tamo gdje plahovita Neretva na svom putu skreće ka jugu, izdigao se masiv najviše planine u Hercegovini. Jedna od najviših planina u Bosni i Hercegovini i jedna od najljepših u pomenutom gorju.
Planina čije istočne obronke oplakuje voda smaragdnozelene Neretve, a zapadni se kupaju i ogledaju u vodi Blidinjskog jezera. Imenom je Čvrstnica. Čvrstnica je s vrhom Pločno najviša planina u središnjim Dinaridima kao i na cijelom SZ dinarskom pravcu sve do Soče. Najbogatija hercegovačka flora Čvrstnice se ističe nizom od 25 posebnih gorskih endema kijih nema nugdje izvan Hercegovine. Na južnoj strani planine pod najvišim vrhuncima se niz goleme stijene u kanjon Drežanke obrušava i najviši evropski slap Petrač visok 750 m. Čvrst kamen u zemlji bosansko-hercegovačkoj. Njen antički naziv je Pineus, latin. Pinimontes, srednjovj. Borova gora.
U površnoj popularnoj planinarskoj literaturi se ponekad pogrešno ponavlja kako su u Bosni i Hercegovini navodno "najviši" glasoviti Prenj ili Vranica, iako je zapravo Čvrstnica za stotinjak metara viša pa sadrži u Bosni i Hercegovini najveću skupinu od čak tridesetak geodetskih mjernih kota oko 2000 m ili viših, a od tih su desetak njih svi znatno viši od Prenja i Vranice.
Tako bilježimo da su tu glavne dolomitne kote na Velikoj Čvrstnici: Pločno 2228 m. Kota s koje pogled seže do Orjena i Lovćena na jugoistoku, Maglića, Volujaka, Treskavice i Zelengore na istoku, do Romanije, Trebevića, Jahorine i Bjelašnice na sjeveroistoku, do Vlašića, Vranice, Vrana i Klekovače na sjeveru, do Dinare, Cincara, Golije, Oštrelja i Tušnice na zapadu kao i do Biokova, Rilića i Veleža na jugu. Susjedne planine: Prenj, Bitovnja, Zec, Raduša, Ljubišnja, Tušnica i Čabilja su na dohvat i pružaju oku najviše detalja.
Draga Kosa 2217 m, Ivin vrh 2219 m, Velika Klina 2219 m, Velka kosa 2206 m, Veliki Razval 2182 m, Mali Razval 2135 m, Vis 2111 m, Ćuprija 2105 m, Kapci 2165 m, Podpločno 2043 m, Veliki Jelenak 2170 m, Površak 2161 m, Mali Jelenak 2154 m i Drežanjski Jelenak 2038 m. Većina ovih kota nalaze se na sjevernom grebenu planine te se sa svake od njih pružaju daleki vidici kao i s najviše kote Pločno. S Pločna, za lijepog vremena u oktobru, lijepo se vidi morsko ogledalo između Hvara i Pelješca. Pristup do visokih kota Velike Čvrsnice je najednostavniji terenskim vozilom do bivšeg vojnog objekta i dalje pješke do odabrane i željene kote. Druga najpovoljnija mogućnost je pješke od stanova u Varićaku, kod jezera Blidinje. markiranim putem ka istoku ispod Durića kuka, na Razvale, Juneći kuk, Ravnine, Dugu kosu, jugoistočni Cirk i na kotu 2228, 4 sata hoda. Na ovoj trasi puta nema vode izuzimajući snježanike i doba godine.
Mala Čvrsnica: Ploča 2039 m, Muharnica: Veliki Vilinac 2118 m, Trinača 2038 m. Centralna kota planine Čvrstnice je Veliki Vilinac i on pruža najbogatiji vidik na visove planine kao i vidik na udaljene planine na svečetiri strane. Pristup do kote Ploča je najjednosxtavniji s Vitlenice markiranim putem preko, Zaglavlja, istočnog Malog Vilinca, Spasina stana, Ledenog jezerca pod Gavranićem do na kotu 2039 m, 5 sati hoda. Na trasi puta imate pet izvora vode.
Stijena Klapavice sa siparima i snježanicima gledana sa Šljemena krajem juna 2019. Foto: Miralem Krnjič
Plasa: Drinača 2045 m i Velika Oštrovača 2020 m. Najljepša kota Plase je Velika Oštrovača koja pruža i najbogatiji vidik na okolne i udaljene planine. Sa kota Trinača, Oštrovača i Drinača u jesenjim mjesecima i za lijepog i čistog horizonta može se vidjeti dio mora između Hvara i Pelješca. U blizini ovih kota i na rubu gornje zone Strmenice nalazi se spomenik prirode Šuplja stijena konglomerata Strmenice. Većina posjetilaca upotrebljavaa naziv ,,Hajdučka vrata,, ne osvrćući se na istorijske činjenice. Na raskršću puteva pod Trinačom i pored puta je jama, uzanog i nepravilnod otvora, zvana Snetva, Jama nije obilježena, a predstavlja opasnost za posjetioce kao i za divljač.
Najposjećeniji vrhovi Čvrstnice su Trinača, Veliki Vilinac i Pločno. Najjednostavniji i najbrži pristup na Veliki Vilinac, Trinaču, Oštrovaču i Drinaču je sa šumske ceste na Vitlenici. Do na Veliki Vilinac 3½ sata. Trinača 4 sata. Oštrovača i Drinača 4½ sata. Ili druga mogućnost: s cete za Doljane krenuti vozilom lijevo šumskom cestom, pored smetljišta, do kraja na Bunar. Odatle nastaviti markiranim putem na Gvozd, Crepulju i preko Male Oštrovače do kote V.Oštrovača 2020 m, 3 sata hoda, do na kotu Drinača 2045 m, 3 sata i 15 min, do na kotu Trinača 2038 m , 3½ sata hoda. Na ovoj trasi nema izvora vode.
Pripremio: B.Behrem
