Primjećujem da na stranici nema baš mnogo reportaža i opisa sa pohoda na planine izvan naše domovine. Ne mora naravno značiti da takvih pohoda u zadnje vrijeme nema, moguće da se objavljuju na privatnim profilima i društvenim mrežama.

Izuzimajući Orjen koji se nalazi na tromeđi Hrvatske, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine, Bjelasnica je naša najjužnija planina.

Moje interesovanje za planinu Žaba je počelo nakon prvih uspona na Velež. Gledana sa sjevera, sa Veleža, Velika Žaba izgleda baš kao njeno ime, na istoku niži i manji dio poput žablje glave koja se nastavlja iz višeg i glomaznijeg trupa na zapadu.

 Svaki izlazak na planinu mami uzdahe kad se otvore pogledi na daleke i bliske planine i vrhove. Prepoznaju se davno i nedavno posjećeni vrhovi, otvaraju nove perspektive i uglovi, novi pejzaži ispod nebeskog plavetnila ukrašenog baršunastim oblacima.

Obronci Jahorine počinju s Trebevićem jugoistočno od Sarajeva, a završavaju obalom Drine od Foče do Goražda.

Nekako se odlazak na Leliju sam nametnuo, bez ikakvog planiranja. Nevjerovatno je da je prošlo 9 godina kako smo bili na ovoj lijepoj planini.

Kapljuč i ja se poznajemo petnaestak godina, doduše i donedavno, samo iz viđenja. Gledao sam ga prvi put sa Zelene glave, divio se njegovom položaju i susjedima, pitao se kako je moguće da mi nikad niko nije spomenuo ovaj vrh.

Lupoč sa Oblika

Od prvih dolazaka na Treskavicu, Lupoč je svojim položajem i izgledom privlačio moju pažnju i pogled. Osim toga, ratna dešavanja oko Lupoča 1995. koti daju još veći značaj.

Kamenac i dolina Bijele vode sa uspona na Sivadije

Još jedan neuobičajeni pohod na Prenj koje pruža vrhunsko planinarenje, uživanje u divljem krajoliku i očaravajući pogled na veličanstvene prenjske vrhove.

Ponovo zabadam nos tamo gdje postoji sumnja da je područje još uvijek zagađeno minama. Treba iskoristiti snijeg dok ga ima, a zadovoljstvo koje pruža pogled na sniježne prenjske vrhove vrijedi svakog truda i nešto malo rizika. Još jedan snažan argument za izbor današnje ture je i izgled našeg odredišta. Zubci! 

Nisam našao puno podataka o pristupu na Rošce planinu i jugozapadne dijelove Prenja nad kojima se uzvisuje vrh Plavac. Ono što treba imati na umu je to da je ovaj dio Prenja tokom proteklog rata 92-95, bio linija razgraničenja i poprište stradanja i borbi.

 1. dan, ponedjeljak 24.08. 2015. 2000 km na istok

Nakon duge, višemjesečne prepiske sa Ararat adventures, agencijom koja organizuje uspon na mitsku planinu Ararat, dogovorilli smo sve detalje. Naše je samo da se pojavimo na aerodromu u Vanu gdje će nas čekati taksi. Smještaj, hoteli, prevoz, transport opreme, posjeta kulturno-istorijskim znamenitostima u okolini, vodič i dozvole za uspon, su stvari koje će agencija završiti

Vran planina se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegovine, na razmeđu opština Jablanica, Prozor-Rama, Posušje i Tomislavgrad.Ime joj potječe od zagasite boje njenih obronaka, osobito onih na južnoj strani. Vran se na istoku, niže Sovićkih vrata, spušta u dolinu Doljanke, sa sjevera prema Trebiševu i Ljubuši, a prema zapadu, svojim šumovitim obroncima nestaje u Duvanjskom polju.

 Pogled sa Bijele Gromilice na Devetake i Rosinj

Sva četiri vrha se nalaze sa zapadne, vakufske strane najvišeg grebena Vranice. Greben sa zapada počinje vrhom Rosinj, zatim se preko Devetaka nastavlja do najvišeg vrha Nadkrstac. Sa vrha Nadkrstac se odvaja jedna bočna kosa prema sjeveru i na toj kosi je naviša tačka 2072 m visoki vrh Bijela Gromilica.

Predgorje planine je obraslo gustim šumama i to je glavna karakteristika ove planine. Iz gustih šuma se izdiže i najviši greben planine usmjeran od sjeverozapada ka jugoistoku. Sjeverne padine ovog visokog grebena su obrasle gustom klekovinom koja niže prelazi u crnogorične šume, dok je južna padina samo mjestimično obrasla klekovinom i rijetkom šumom, a prekrivena je lijepim pašnjacima koji se spuštaju u zaravan Konjsko polje.

Velika Lelija, vrh visok 2032 metra je najviši vrh planine Lelije. Zbog njene blizine Zelengori mnogi je smatraju jednim od njenih vrhova. Drugi je opet smatraju zasebnom planinom, ali nama planinarima to i nije toliko bitan podatak. Odlučili smo ga posjetiti, jer ma kojoj planini pripadao znali smo da ćemo se lijepo provesti. Put do polazne tačke nedaleko od sela Jelašca je izuzetno nezgodan i pun okuka. Iako je u pitanju samo 67km puta od Sarajeva činilo se puno duže. Put prema

Lemilic sa prikolic, u zemlji Laponaca, stotine kilometara iza polarnog kruga, gdje sunce ljeti ne zalazi. Šljem je tu zbog sudara sa moskitosima.

Lemi je bio u izvidnici u zoni 2000m u zemlji Laponaca, stotine kilometara iza polarnog kruga. Bude li fino, eto nas svih na Kebnekaise (2111m), najviši vrh kraljevine Švedske. Lemi, drž' se...