(4897) Mount Vinson

Vinson Massif je veliki masiv, dug 21 km i širok 13 km i načlazi se u području Ellsworth planine. Nalazi se oko 1200 kilometara od Južnog pola. Vinson Massif je otkriven u januaru 1958 od strane Američke ratne mornarice. Ime je dobio po Carl G. Vinson, američkom kongresmenu države Georgia, zbog njegove velike podrške istraživanju Antarktika.

Mount Vinson je najviši vrh Antarktika, sa 4892 metra. Leži u sjevernom dijelu Vinson masiva. 1966.godine je zabilježen prvi uspon, a 2001 godine prvi uspon Istočnom rutom.

Prvi uspon

1963 godine, dvije grupe iz American Alpine Club-a, jedna predvođena od Charles D. Hollister i Samuel C. Silversteini druga od Peter Schoening su počele lobirati National Science Foundation da finansira uspon na Mount Vinson. Te dvije grupe su se spojile u proljeće 1966. godine i Nicholas Clinch je postavljen za vođu ekspedicije. Oficijelno ime ekspedicije je bilo American Antarctic Mountaineering Expedition 1966/67, sponzorisano od American Alpine Club i National Geographic Society, uz podrški Američke mornarice.

U decembru 1966. godine mornarica je transportovala članove ekspedicije i opremu iz Christchurch, New Zealand u američku bazu McMurdo Sound na Antarktiku, a odatle avionom C-130 Hercules, koji je opremljen skijama do Sentinel Range. Svi članovi ekspedicije su se popeli na vrh Mount Vinson. Prva grupa od četiri penjača 18. decembra, naredna četiri 19. i posljednja tri 20. decembra.

Uspon na Mount Vinson nije pretjerano tehnički zahtjevan osim uobičajenih opasnosti koje prate odlazak na Antarktik. Više kompanija nudi organizaciju ekspedicija na Mount Vinson, i uobičajena cijena je 30,000 dolara po osobi.

Prvi uspon sa istočne strane

Dok je večina uspona sa zapadne strane, od Branscomb glečera, prvi uspon sa istočne strane je izvršio osmočlani tim sponzorisan od NOVA u januaru 2001. Tim su činili:

Conrad Anker – vođa ekspedicije
Jon Krakauer – planinar i autor
Dave Hahn – planinarski vodič sa 34 uspona uključujući iuspone na Gardner i Shinn.
Andrew Mclean – ekstremni skijaš
Dan Stone – stručnjak za glečere
Lisel Clark – producent
John Armstrong – kamerman
Rob Raker – asistent kamermana i snimatelj zvuka

Antarktik je kontinent klimatskih ekstrema. Od svih dijelova zemlje on je:

• Najhladniji: Prosječna godišnja temperatura u unutrašnjosti kopna je -55 °C. Prosječna mjesečna temperatura kreće se ovisno o dužini dana. U vrijeme polarne noći arktičke zime, sunce se uopće ne pojavljuje, dok za vrijeme arktičkog ljeta sija 24 sata dnevno. Tako je u unutrašnjosti prosječna lipanjska (zima na južnoj polutki) između -40 i -68 Celzijevih stupnjeva, a uz obalu oko -18 °C. Tijekom ljeta, u najtoplijem mjesecu siječnju, temperatura uz obalu penje se na koji stupanj iznad nule. Zbog ovakvih temperatura postoji samo par antarktičkih jezera i samo jedna, a i to povremena, rijeka, Onyx river.
  Na području istočno antarktičkog grebena 10. kolovoza 2010. izmjerena je temperatura od -93,2 °C što je zasada najniža izmjerena temperatura u prirodi na Zemlji.
• S najmanje oborina: Ovdje su u pravilu oborine u obliku snijega. U središnjim dijelovima prosječna godišnja količina je nešto iznad 40 l/m². Ako se primijeni kao kriterij godišnja količina oborina, tada se Antarktika treba smatrati pustinjom (i to najvećom na Zemlji). Na obalama je količina oborina veća, i iznosi prosječno 500-600 l/m². Oborine su i ovdje najčešće snijeg, no ponekad padne i kiša.
• Najvjetrovitiji: Nad kontinentom je visok atmosferski tlak (semipermanentna anticiklona), pa prema obalama neprekidno pušu snažni vjetrovi. Tako je u lipnju 1972. kod postaje Dumont-d'Urville izmjerena brzina vjetra od 327 km/h (91 m/s). Ti vjetrovi imaju velik utjecaj na okolna mora.
  Oko 98% površine je pokriveno ledenim pokrovom prosječne debljine oko 2.000 m (najveća debljina je 4.770 m). Količina leda se procjenjuje na oko 30 milijuna km³, što je oko 90% ukupne količine leda na Zemlji. Led s kontinenta spušta se prema moru kao ledenjak, tvoreći ledene police (barijere, šelfove) od kojih se odlamaju ledeni bregovi koji zatim plutaju okolnim morima.