Jahorina

Jahorina

Obronci Jahorine počinju s Trebevićem jugoistočno od Sarajeva, a završavaju obalom Drine od Foče do Goražda.

Kad se ovo područje pogleda na mapi BiH, teško je ne prisjetiti se pjesme koju je davne 1975 upečatljivo prepjevala Teška industrija sa Vajtom: „ Haj kolika je, Jahorina planina ... https://www.youtube.com/watch?v=6A0co68dlc0 .

Sa zapada je Jahorina omeđena rijekom Željeznicom, sa sjevera Miljackom i Pračom, na istok se njeni obronci protežu sve do Drine, dok se južne padine preko niza šumovitih brda i visova ispresjecanih dolinama i tokovima mnogobrojnih potoka završavaju kanjonom Bistrice. Jahorina je prostrana planina čija su predgorja bogata šumom i vodotokovima, a njen glavni vršni greben se pruža pravcem SZ-JI. To je Gola Jahorina,  prostrana visoravan obrasla travom čiji su sjeverni dijelovi viši od južnih.

U sjevernom dijelu su Paloševina 1894, Ogorjelica sa dva vrha 1906 i 1908, Šator 1875, Klekovo brdo 1864, najviši vrh planine Sjenište 1910, Priratak 1858 i Trijeska 1804. U južnom dijelu Gole Jahorine raspoznajemo obronke Bič 1844, Plan 1765,        Košuta 1907, Komin 1861, Jajce 1686 i Golica 1693. Gola Jahorina je preko Međuplanine povezana sa svojim zapadnim obroncima gdje se posebno ističe Crni vrh 1788 sa kojeg je divan pogled na Treskavicu, Jahorinu, istočnu Bosnu i Sarajevo. U ovom dijelu treba zbog svoje ljepote istaći i Balju stijenu 1656.  Sjeverno od Gole Jahorine, između Pala i Stambolčića, poput prostrane terase je šumovita visoravan Ravna planina (1300-1500). 

Ravna planina

Usred gustih šuma, na visoravni su dva velika proplanka Saračevo i Dugo  polje, a svojevremeno je na Ravnoj planini bilo planinarskih domova te je Ravna planina bila rado i često posjećena. Na Ravnu planinu se lahko moglo doći zahvaljujući pruzi Sarajevo -Višegrad koja je prolazila kanjonom Miljacke i Prače, a odmah ispod Ravne planine. Između Saračevog polja i Stambolčića je pomalo odvojen vrh Hodža 1376 koji je zbog svoje istaknutosti korišten kao radiorelejno čvorište. Prema istoku, Gola Jahorina završava erodiranim odsijecima stijena kod Trijeske 1804, a iz prostranih šuma oko Grebka i dalje na istok, ističu se vrhovi Klek 1744, Borovac 1750, Ruda glava 1488 , Stolac 1520 i Kacelj 1674. Iz južnih padina Gole Jahorine ponegdje izbijaju manje vertikalne stijene, padine nigdje nisu obrasle gustom šumom i dosta  su strmije od sjevernih, a završavaju se dolinom Crne rijeke u kojoj ima dosta sela: Slavljevići, Jelačići, Govedovići, Durakovići, Divčići, Zabojska, Delijaš, Hamzići, Karačići, Čunčići.... Nekropole stećaka, stara groblja i mezarja svjedoče da je cijelo područje bilo naseljeno od davnina.

Nekropola kod Govedovića

Sjeverne padine  grebena Gole Jahorine se blago spuštaju sve do Vrhprače 1260, a cijelu zimu su prekrivene debelim sniježnim pokrivačem. Ove činjenice su pogodovale da se na Jahorini  razvije turistički i skijaški centar, jedan od najboljih i najposjećenijih u bivšoj Jugoslaviji. Skijaške staze su na sjevernim padinama, a njihov start je u zapadnom dijelu od Ogorjelice do Šatora. JNA je ispod Pogledina imala svoj veliki smještajni kompleks Dom Partizan, a na vrhovima Košute i Paloševine svoje radarske sisteme gdje je prilaz bio dobro čuvan i zabranjen za civile. Meni je još u živom sjećanju sankanje u Rajskoj dolini, čaj u nekadašnjem hotelu Mladost, a krajem sedamdesetih i prvi skijaški koraci na ski liftovima SSK, Željo, Ogorjelica i Vrhprača. Vrhunac razvoja zimskih sportova Jahorina je doživjela održavanjem 14. zimskih olimpijskih igara. Odmah nakon toga  počelo je širenje smještajnih kapaciteta, i povećanje broja skijaških staza, pa je od nekadašnja dva hotela: Jahorina i Bistrica, ski centar izrastao u pravo naselje sa brojnim apartmanima i hotelima čije se broj danas ni ne zna.                                                                                                                                                                                Ljeti su obronci Gole Jahorine obrasli ljekovitim travama,  borovnicom i brusnicom, šume pune divljih jagoda. U šumama Jahorine su i brojni izvori a od tokova treba istaći vrela Tilave, Kasindolske rijeke, Bistrice, Paljanske Miljacke, Prače, Koline i Crne rijeke, a po Goloj Jahorini su brojne lokve i manji izvori gdje se svojevremeno mogla napajati stoka na ispaši. Preko Gole Jahorine, sa sjevera na jug postoje mnogi prolazi i šumski putevi počev od Vukajlijine vode (danas Peggy) preko Modrog dola i Međuplanine, pa do puta koji između Jajca i Golice zaršava na Grebku. Po sredini Gole Jahorine je makadamska cesta

Galerija slika

koju je JNA napravila do svojih objekata na Paloševini i Košuti pa se do tih vrhova i Ogorjelice i danas može doći autom. Jahorina je prvenstveno turistički i skijaški centar, a zbog postojanja mnoštva puteva i veza sa Trebevićem i Sarajevom, ljeti je odlična za vožnju mtb-a. Turni skijaši takođe mogu naći mnoštvo padina sa neuređenim stazama, izaći na golu Jahorinu, a za povratak iskoristiti neku od uređenih staza. Boravak na Goloj Jahorini svoje posjetioce nagrađuje divnim pogledom na okolne planine, a za planinare ističem nekoliko najinteresantnijih tura: 

1. iz Govedovića preko Balje stijene na Crni vrh 

2. sa Grebka na Trjesku, Poratak i Sjenište

3. sa Ravne planine na Golu Jahorinu 

4. sa Rude glave na Klek i Borovac 

5. iz Datelja ili Zorovića na Klek i Borovac

6. iz ski centra, preko Šatora na Paloševinu, Košutu, Sjenište 

7. sa Gole Jahorine preko Međuplanine na Crni vrh  ili obrnuto iz Govedovića preko Balje stijene na Golu Jahorinu.

Prema Baljoj stijeni iz Govedovića

Za nas iz Sarajeva i okoline, ture na Golu Jahorinu je najbolje raditi u kasnu jesen kad zbog kratkog dana nije moguće praviti neke duže ture, Crni vrh najbolje u rano proljeće, a Klek i Borovac u bilo koje doba godine. Naša draga domovina, osim prekrasnih prizora na planinama, dodatno lučenje adrenalina potiče i sumnjom da se možda nalazite u blizini minskih polja i zaostalih MES. Takve su i južne, istočne i sjeveroistočne padine ove goleme planine, pa treba biti oprezan i dobro se raspitati kod lokalnog stanovništva za sve neuobičajene ture.

Danas kad su mnoge stvari podložne falsificiranju, reviziji i neobjektivnom tumačenju u skladu sa potrebama dnevne politike, promeće se Ogorjelica kao najviši vrh Jahorine. Po topografskoj karti Vojnogeografskog instituta Beograd, drugo izdanje iz 1986.  najviši vrh označen je imenom Sjenište sa visinom 1910m. Isti vrh kao najviši navodi i Jovo Popović u svojoj neprevaziđenoj knjizi „Kroz planine Bosne i Hercegovine“, doduše sa drugom visinom i drugim imenom: Lokvanjsko (Klekovo) brdo 1913m. Takođe postoje, doduše sve slabiji glasovi, da se planina preimenuje u navodni izvorni naziv Javorina. Nema sumnje da se ime Jahorina može povezati sa javorovim šumama u njenom predgorju (spominje ih i Jovo Popović), ali Jahorina je stekla renome i istoriju samo pod svojim pravim imenom i teško da će ovi glasovi  bilo šta promijeniti. Ovdje se ukratko osvrćem i na Trebević koji smatram dijelom Jahorine u šta se možete uvjeriti vozeći bicikl kroz šume od Kijeva, Kasindola ili Zlatišta do Gole Jahorine. Potporu za ovu tvrdnju nalazim i kod Jove Popovića, koji nabrajajući obronke Jahorine piše: Borova glava, Trebević, Ravna planina, Crni vrh, Međuplanina,..... 

Save
Cookies user preferences
We use cookies to ensure you to get the best experience on our website. If you decline the use of cookies, this website may not function as expected.
Accept all
Decline all
Read more
Cookies
Cookies
Cookies
Cookies
Accept
Decline
Analytics
Tools used to analyze the data to measure the effectiveness of a website and to understand how it works.
Google Analytics
Accept
Decline
Marketing
Set of techniques which have for object the commercial strategy and in particular the market study.
DoubleClick/Google Marketing
Accept
Decline