Tajna zvana Tajan

Tajan ima nešto zbog čega se mora posjetiti, ima onu finu, koncentriranu i meku ljepotu koju bi grandioznost, kakvu bi neko priželjkivao, samo upropastila. Tajan i oni koji se brinu o njemu, imaju širinu i prisnost koju ne možemo previdjeti

Orjentaciona mapa područja

Već godinu dana grupa "zagriženih" radi na pripremi dokumentacije i informacija kako bi se najljepši dio Tajana proglasio spomenikom prirode. Ovo je korak ka uklapanju u evropske norme gdje stoji da najmanje 16% teritorija mora potpadati pod neki vid zaštite. Ipak, bez obzira na sve zakone i norme, konstatiramo  jedno: Neka nama "zagriženih". A kad oni mogu uraditi tako nešto, zašto ne bismo mogli i mi ostali... Zvuči optimistično.
Spomenik prirode Tajan karakterizira pristupačnost, kao i to da su nedaleko izletišta Kamenica i Ponijeri, koji čine da upravo razlika između takvih zona i onih iz

Kanjone i kanjončiće na Tajanu karakterizira neistraženost,
sočnost, mir i mekoća...

KANJONI

KANJON DUBOKE TAJAŠNICE - Gotovo neistražen kanjon kroz koji protiče izuzetno čist potok Duboka Tajašnica. Potok sa velikim padom strmo se spušta sa samih vrhova Tajana niz brojne skakavce (vodopade) kroz uski kanjon. Na kraju kanjona je planirano da se napravi vodozahvat te da se voda pridoda Suhoj da u ljetnim mjesecima ne dolazi do redukcija vode u Zavidovićima.

KANJON SUHE - Kanjon je nastao prosjecanjem vode kroz trijaski krečnjak tako da je razdvojio masiv na dva dijela, Rapte i Bučje. Kroz kanjon vodi putna komunikacija koja spaja Kamenicu i Ponijere. Na kraju kanjona je Izron Suhe. Obale kanjona su prepune speleoloških objekata.

KANJON MAŠICE - Kanjon, koga čine Mašica i Srednja stijena, je takođe nastao prosjecanjem vode kroz trijaski krečnjak. Najveća dubina mu je oko 450 metara. Kroz kanjon povremeno teče potok Suvodol i to za vrijeme većih padavina, kada ponori na ulazu kanjona ne mogu prihvatiti svu vodu u podzemne pukotine. Dno kanjona je na mjestima široko samo 3 metra. Bilo je i uže ali je, na žalost, tokom priprema za sječu kanjon miniran i proširen za prolaz šumskog traktora.

250 metara visoke litice Mašičke stijene, prošarane crnogoricom, nude fino dozirani šmek planine, penjanja, visine, zime... 

MAŠIČKA STIJENA

Litica na mjestima visoka i 250 metara je u stvari desna obala kanjona Mašice.
Pruža pravi izazov za alpiniste, a prohodna je podnožjem stijene do samog platoa masiva Mašice. U podnožju stijene se nalazi mnogo malih pećina koje služe kao zimovalište medvjeda.

Ako neko priželjkuje grandioznost u nekom obliku onda su jame u ovom području ono što nosi taj epitet. Pećina u Srednjoj stijeni.

SPELEOLOŠKI OBJEKTI

Cijelo područje, izuzev vrhova planine Tajan i obala gornjeg toka Suhe, je sastavljeno od trijaskog krečnjaka u kome su nastale mnogobrojne pećine i jame (registrovano više od 50).
Ovo područje krečnjaka je sa najviše speleoloških objekata po jedinici površine na Zeničko-Dobojskom kantonu.
Dalja istraživanja su u toku. Napomenućemo samo najznačajnije:

JAMA ATOM - Nalazi se na sjeveroistočnim padinama planine Tajan na kontaktu magme i krečnjaka što joj, osim veličine, daje posebnost. To je u stvari ponor koji guta nekoliko površinskih potoka i vodi ih podzemnim šupljinama u Izron Suhe. Njeno istraživanje će još dugo trajati zbog veličine i nedostupnosti. Do sada je istraženo više od 170 metaradubine i više od 1 km dužine. To je za sada najdublji i najduži speleološki objekat u Zeničko-Dobojskom kantonu. Ima perspektivu da bude jedna od najdužih u BiH.

OMLADINSKA JAMA - Ulaz joj se nalazi na platou Rapte planine. Duboka 114 metara sa donjom
dvoranom dužine oko 70 metara i visine stropa oko 30 metara. Cijela dvorana je prepuna pećinskih ukrasa svih vrsta.

LUKINA PEĆINA - Smještena u podnožju vertikalnih litica Srednje stijene. Duga je 200 metara i cijelom dužinom je ukrašena raznovrsnim sigama čiji spektar boja ide od čisto bijele do tamno crvene. Zanimljiva je po nalazu kostiju, okamenjenih legla i “brušenja” izumrle vrste pećinskog medvjeda (ursus spelaeus) starosti oko 15.000 godina. Pogodna je za avanturistički i obrazovni turizam i u te svrhe se redovno koristi.

PEĆINA U SREDNJOJ STIJENI - Pećina otkrivena u maju 2004 godine. Svojom ljepotom i veličinom ukrasa ne može vas ostaviti ravnodušnim.

Prirodno ili neprirodno, nećemo reći vještačko, lijepo malo jezerce na Mašici nastalo je... (evo piše tu dole).

JEZERO NA MAŠICI

Nastalo 1985. godine usljed velikog klizišta koje je pregradilo potok. Smješteno je oko 500 metara od donjeg ulaza u Kanjon Mašice. Jezero je veličine 100 x 20 m, a uz mali zahvat moglo bi se produžiti na 200 metara. Bogato je potočnom pastrmkom i rakom.

Specifičnost ovih formi, kakve ste možda već i viđali, je u tome što one ne vode samo na drugu stranu, već u pećine kojima Tajan obiluje.

KAMENI MOSTOVI SA PEĆINAMA

Kameni mostovi su kraški fenomeni. U području Spomenika prirode Tajan se nalaze dva mosta. Prvi je na platou Mašice na samom rubu platoa, a drugi je na lijevoj obali potoka Suha udaljen oko 80 metara od potoka i saobraćajnice.
Zanimljivost je što se ispod oba mosta nalaze ulazi u pećine, što daje još veću posebnost pomenutim mostovima. Ovo su jedina dva kamena mosta sa pećinama u Zeničko-Dobojskom kantonu, a možda i u BiH.

Ovaj bor nije endemski, no zaslužuje divljenje na ustrajnosti. Ili možda tvrdoglavosti?

ENDEMSKE BILJKE

U području Spomenika prirode Tajan raste nekoliko endemskih biljaka dinarskog sistema. Tačan broj bi trebala pružiti buduća istraživanja. Najznačajnija za istaknuti je endemska biljka koja raste samo u području Spomenika prirode Tajan i neposrednoj okolini (u krugu 10-ak kilometara), a to je Euphorbia gregersenii, fam. Euphorbiaceae (Gregersenova mlječika).
Ime je dobila po bivšem vlasniku fabrike u Zavidovićima (današnje preduzeće Krivaja).

Triton ili tritonov rođak, svejedno, obadva se dobro snalaze na Tajanu.

FAUNA

Područje Spomenika prirode Tajan obiluje divljim životinjama jer je cijelo područje nenastanjeno i prekriveno šumama. Ističemo mrkog medvjeda, vukove, lisice, srne, zečeve, divlje mačke, divlje svinje, razne vrste kuna... Napominjemo i pećinske vrste insekata, paukova i gmizavaca koji nastanjuju mnogobrojne podzemne šupljine u parku. Posebno ističemo pećine kao idealno zimsko stanište za šišmiše koji su jako ugroženi u Evropi (najugroženiji sisar) i mrke medvjede koji su takodje zaštićena vrsta.
Potoci obiluju rakom i potočnom pastrmkom.

Vilica Ursusa speleusa, sa zubom koji je bio strah i trepet u cijelom regionu. Srećom prije 15.000 godina.

PALEONTOLOŠKI NALAZI

U dosadašnjim istraživanjima su otkriveni nalazi, starosti 15-ak hiljada godina, sljedećih vrsta koje su izumrle u pleistocenu:

pećinski medvjed (ursus spelaeus)
pećinska hijena (cave hyaena)
crveni jelen (cervus elaphus)
Ovo su jedina nalazišta ovih vrsta u Zeničko-Dobojskom kantonu.

Sočna, zelena i pjenušava.., a Suha. Da ovo nije pogrešna slika???

IZRON SUHE

Na rubu Spomenika prirode Tajan se nalazi potopljena pećina, na ulazu duboka 14 metara, iz koje izlazi podzemna voda koja se prikuplja na cijeloj površini Spomenika prirode i podzemnim šupljinama dolazi do Izrona, gdje izlazi na površinu. Na tom mjestu je izvršen vodozahvat i voda se cijevima transportuje do Zavidovića gdje se koristi za piće i upotrebu u domaćinstvima. Ovo je posebno značajno sa aspekta zaštite cijele površine Spomenika prirode Tajan.
Izron Suhe je najjače vrelo na Zeničko-Dobojskom kantonu.

RJEČICA GOSTOVIĆ

Protiče kroz Kamenicu. Ime nosi još od

 

 

Save
Cookies user preferences
We use cookies to ensure you to get the best experience on our website. If you decline the use of cookies, this website may not function as expected.
Accept all
Decline all
Read more
Cookies
Cookies
Cookies
Cookies
Accept
Decline
Analytics
Tools used to analyze the data to measure the effectiveness of a website and to understand how it works.
Google Analytics
Accept
Decline
Marketing
Set of techniques which have for object the commercial strategy and in particular the market study.
DoubleClick/Google Marketing
Accept
Decline