VELEŽ, ljeto 2015.

VELEŽ, ljeto 2015.

 

Sa mostarskim i nevesinjskim planinarima pod sjeveroistočnu stijenu Botina, najvišeg vrha Veleža/Veleži; navečer predavanje o bosanskohercegovačkom alpinizmu u prostorijama HGSS-a Mostar za članove HPD Prenj 1933, Mostar i Stanice gorskih vodiča Mostar.


Pristup iz sela Lakat (na cesti Nevesinje -- Zijemlje -- Rujište) šumskom cestom do V.Poljica (lovačka kuća, jezero), te šumskom cestom do kraja i markiranom stazom, kroz šumu i preko kamenjara, pod Botin.

Ova (lovačka) staza, sada mjestimično urušena i zarasla nakon izlaska iz šume, ali veoma atraktivna, nastavlja ispod barijere stijena Veleža/Veleži sve do Teleće lastve, stjenovitog masiva u barijeri stijena i istoimenog pješačkog prolaza sa jugozapadne na sjeveroistočnu stranu planine. Od podnožja Lastve staza silazi na M. Poljica, dok jedan krak produžava ispod stijena prema Brasini. 

Prvo registrovano planinarsko istraživanje područja ispod barijere stijena Veleža izveo je Drago Entraut sa grupom sarajevskih planinara, polovinom 1950-ih. Tada su, u zimskim uslovima u kasnu jesen, prošli opisanom stazom iz pravca V. Poljica, te izašli na rub stijena kroz prolaz Teleća lastva.
Drugi registrovani planinarski posjet barijeri stijena Veleža izveli su krajem 1960-ih Ilija Dilber, Mirjana Radošević i Petar Hilčišin; tom prilikom ispenjali su prvenstveni smjer u istočnoj stijeni Teleće lastve (do sada nije ponovljen), iznad pješačke staze koja vodi preko strmog sipara na rub stijena, te prema platou Podveležja.
Treći registrovani istraživački planinarski posjet stijenama Veleža bio je početkom 1970-ih, kada su Muhamed Šišić, Slobodan Žalica i Muhamed Gafić prošli spomenutom lovačkom stazom od M. Poljica do u blizinu stijena Botina (do mjesta gdje, u bukovoj šumi, prestaje markacija od V. Poljica). Tada su Gafić i Žalica ispenjali prvenstveni smjer u si. stijeni Teleće lastve ("Bjelašnički 25", tehnički opis sa skicom u "Našim planinama", nisu poznata ponavljanja).

Nakon toga sarajevski alpinisti otvaraju stijene Veleža, posebno Botina, ispenjavši veoma kvalitetne, teške, smjerove, čak i zimska ponavljanja: Šišić Muhamed, Rakić M., Maltarić B., Logić N., Šišić Mukrim, Rudan Ž., Zahirović F., Mulaosmanović M., Durmo E., Čolaković E., Kovačević B., Isaković Z., Gvozderac G., Pjanić M. ... U stijenana Veleža (uglavnom oko Botina) prvenstvene smjerove zacrtali su, također, slovenački i hrvatski alpinisti: Bojan Pollak, Stipe Božić sa drugovima... (Skoro svi tadašnji usponi, prvenstveni i ponavljanja, registrovani su u "Našim planinama", PDF na web-stranici Hrvatskog planinarskog saveza.)
Prvenstveni smjer (nepoznat pravac) u stijenama desno od Botina (od osig. puta), prema Telećoj lastvi, ispenjali su Nikšićani D. Lalović i D. Lalić .

Polovinom 1970-ih, članovi tadašnjeg AO Sarajevo postavili su sajlu u stijenama sjeverozapadno od Botina, trasiravši još jedan osigurani put u bh. planinama (ova je ferrata sada zapuštena, ali postoje indicije da će biti obnovljena).

Save
Cookies user preferences
We use cookies to ensure you to get the best experience on our website. If you decline the use of cookies, this website may not function as expected.
Accept all
Decline all
Read more
Cookies
Cookies
Cookies
Cookies
Accept
Decline
Analytics
Tools used to analyze the data to measure the effectiveness of a website and to understand how it works.
Google Analytics
Accept
Decline
Marketing
Set of techniques which have for object the commercial strategy and in particular the market study.
DoubleClick/Google Marketing
Accept
Decline