Tragom etiopske koke... (vidi takođe I dio - Planine boje kakaa)

Za razliku od 4000-metarskih Bale planina na jugu Etiopije, gdje je etiopska koka sinonim za kokoš koja trči ispod 9sec/100m kako ne bi zapala za zub izgladnjelim etiopljanima, u ovim kvazi-planinama na sjeveru Etiopije, etiopska koka dobiva novu dimenziju...

Tigray je pokrajina na sjeveru Etiopije. To je brdovit, pust kraj, gdje su suše česte, gdje nema plodnih ravnica niti nacionalnih parkova. Interesantno, upravo tamo je nastala Etiopljanska civilizacija. U početku (prije više od 2000 god.) postojalo je Aksumsko carstvo, prvo u gradu zvanom Jeha, gdje su sada ostaci hrama boga mjeseca, koji je kasnije postao crkva, a potom u gradiću zvanom Aksum.
U Aksumu se smjenio značajan broj kraljeva i kraljica koji su u početku bili pagani, pa jevreji, pa konačno pravoslavni hrišćani koji su potisnuli jevreje iz kraljevskih loza. Imali su svoje palače, kovani novac (koji se i dan danas sakuplja poslije kiše oko ruševina), vojsku, državu (jedno vrijeme su vladali i Jemenom), grobnice i nadgrobne spomenike-obeliske, koje neki smatraju svjetskim čudom. Klesani su od jednog komada granita i onda postavljani u vertikalni polozaj. Neki su viši od 20 m i prava je misterija kako su ih podizali.

Jeste li znali da etiopljani ne razlikuju legende od stvarnosti...

Druga aksumska misterija je legenda o zavjetnom kovčegu (u stvari svi etiopljani vjeruju da je to istina, a ne legenda) što je direktno vezano za postanak dinastije čiji je poslijednji izdanak bio car Haile Selasije. Zavjetni kovčeg je ona škrinja koju je Mojsije napravio po naređenju i uputsvu samog boga i u kojoj su pohranjene kamene ploče sa 10 božjih zapovjesti. U Bibliji se zavjetnom kovčegu gubi svaki trag nakon pada Jerusalima u ruke babilonaca. Neki istoričari smatraju da je tada uništen, dok neki smatraju da je sakriven i izgubljen negdje u Jerusalimu ili okolnim zemljama.
Misterija izgubljenog kovčega se vezuje i za red vitezova templara u vrijeme i poslije krstaških ratova. Mi smo se sa misterijom zavjetnog kovčega upoznali preko filma "Otimaci izgubljenog kovčega". I dok se čitav svjet trudi da sazna gdje je ili šta je bilo sa izgubljenim kovčegom, etiopljani se uopšte ne sekiraju oko toga jer oni znaju da je zavjetni kovčeg već hiljadama godina siguran i čuvan u kapelici u Aksumu pored crkve Sv. Marije od Ziona.

"Izgubljeni kovčeg" možda, ali tajnu izgubljene etiopske koke teško ćemo naći na ovakvim mjestima...

Legenda kaže da je nekada davno Aksumskim carstvom vladala kraljica Sheba (za etiopljane Makeda, a nama poznatija kao kraljica Saba). Ona je kao i mnogi drugi vladari u to doba čula za mudrog kralja Solomona i otišla je njemu da joj otkrije tajnu mudrosti. Solomon joj je, umjesto tajne mudrosti, sklep'o djete. Kada je mali narastao, mati ga je poslala u Jerusalim da vidi oca, koji se veoma obradovao jer se ispostavilo da je to u svtvari njegov prvorođeni sin. Zadržao je dječaka u Jerusalimu da ga podigne i preda mu carstvo kad odraste. No, ministri i visoki sveštenici su bili ljubomorni. Prinudili su Solomona da sina vrati kući. Solomon je nerado ispoštovao njihovu želju, ali uz uslov da sa njim odu i njihovi provorođeni sinovi, na šta su gospoda pristali. E, jedan od tih "sinova" je ukrao zavjetni kovčeg, koji je tako dospio u Etiopiju. >

Na ovoj planini je, prema legendi, kraljica Saba provela medeni mjesec...

I tako, kovčeg se i danas čuva u Aksumu, a Solomon je zaključio da je to samo bila božja volja jer se smatralo nemogućim na bilo koji način zloubotrjebiti kovčeg. Solomonov sin, koji se zvao Menelik, kasnije je osnovao tzv. Solomonsku dinastiju etiopskih kraljeva i to je opisano u knjizi pod nazivom Kebra Nagast, što je za etiopljane nešto kao Hagada za Sefardske jevreje.
Kao i u filmu "Čuvari izgubljenog kovčega", niko ne može vidjeti kovčeg jer - pa, bit će belaj! Kovčeg je stalno zamotan u krpe i čuva ga samo jedan čuvar doživotno, samo on mu smije pristupiti.
Na neke crkvene praznike (kao što je Timkat) kovčeg se iznosi pred narod, ali izgleda da se radi o nekom lažnjaku, pošto čuvar i dalje ostaje uz kapelicu, a poznato je da je njegov jedini zadatak da životom brani kovčeg. Kovčeg je navodno sačuvao Aksum tokom svih ovih ratova (u zadnjim ratovima nijedan civil nije poginuo), podigao obeliske i pomogao Etiopljanima da pobijede italijane u bitci kod Adwe prije nešto vise od 100 god. Uzgred, svaka crkva u Etiopiji ima relikviju koja predstavlja zavjetni kovčeg.
I tako, u potrazi za etiopskom kokom, neplanirano smo naletjeli na izgubljeni kovčeg koga svi, uključujući i Indijana Džonsa, traže bezuspješno već par hiljada godina. 

Tigray je slikovit i lijep (ali) na svoj način...

Druga zanimljovost u Tigrayu su crkve uklesane u stijenu, često na vrlo nepristupačnim mjestima. Neke od njih, kao npr. čuvena Debre Damo mogu se doseći samo uz pomoć užeta. Po tim crkvama je skakao Richard Barton istjerujući đavola iz mlade Regan.
Tom prilikom je Barton pričao Pazuzuu (duhu iz filma) o Starom Mostu u Mostaru, gdje su ga jednom odveli dok je glumio Tita na Sutjeci i ubjeđivao ga, u stilu: Ako si mangup napravi tako nešto, nemoj se iživljavati na djeci i slabijima. I Pazuzu je slijedio Richardov savjet i krenuo praviti Stari most u Tigrayu u blizini gradića Abi Adi, ali mu nije islo od ruke. Pomahnitao od zavisti i ljubomore srušio je most. 

"Stari most" u Tigrayu

U filmu "Beyond the borders" Angelini Jolly, nakon scene na prijemu kod njenog bogatog svekra, prepukne srce i ona odluči da postane humanitarka, uzme nekoliko kamiona humanitarne pomoći i - pravac Tigray. U Tigrayu su osmdesetih godina u vrijeme velike gladi bili kampovi sa izgladnjelima i bolesnima. Dok vojnici ginu na bojnom polju, Angelina Jolly se nateže sa lokalnim vlastima, usput malkice spasavajući jadnike, bolesnike, djecu i gladne, da bi nakon toga, na krilima holivudske kvazi-avanture odletjela u pravcu Kambodže i Čečenije, nastavljajući u istom stilu, kurvati se i spasavati svijet...
Ali, kad smo stigli u Tigray, uvidjeli smo da tu nema ni Angeline Jolly ni Harisona Forda. Nema hollivudskih zvijezda koji rješavaju svjetske nepravde i čine herojska djela svakih deset minuta. Nema ni afričke koke, upravo kad smo pomislili da bi Angelina Jolly mogla biti njeno oličenje ovdje i da je konac našem traženju. Pored misiterioznog Aksuma i drevnih civilizacija, izgubljenog kovčega i drugih svjetskih čuda, jedino što u Tigrayu opažate je - sranje. 

Kamp Gemhalo na mjesečini budi sumnje: Da li je Angelina Jolly etiopska koka?

Što siromašniji, to više izloženi ratu i stradanjima, pa tako i ovdje. Zadnji rat vodio se između Etiopije i Eritreje oko nekih 5-6 km - ničega. Rat je prekinut sporazumom, prema kojem će komisija UN-a odrediti šta je čije. Ta komisija je nešto činila sa tom granicom da bi svi, kao, bili zadovoljni. Uglavnom, niko nije zadovoljan. To sporno područje do daljnjeg nadgleda par hiljada plavih šljemova, među kojima je i petnaestak oficira Oružanih snaga BiH i jedan dio drugog osoblja iz Bosne i Hercegovine. Situacija je najlošija oko gradića zvanog Badme (gradića!) koji broji možda 1000 stanovnika sa širom okolinom.

Etiopski tenk?!? Ne, Etiopljani ne proizvode tenkove, samo ih konzumiraju...

Ako pogledate kartu Etiopije, vidjet ćete gore jedan špic koji, s lijeve strane, formira jedna prava linija koja je, kao, međunarodna granica. Otprilike na polovini te linije je jedno brdo (u lokalnom žargonu "planina") zvana Gemhalo, 1300 m nad morem, a tristo metara nad zemljom. Zašto je nama planinarima bitno to brdo manje od Tajana, pored 50 vrhova preko 4000 m koliko ih ima Etiopija? E, preko tog brda i ispod tog brda je išla linija fronta i naravno minska polja. Upravo pod tim brdom se desila čuvena bitka u kojoj je izginulo 5, 10, 15 a po nekim izvorima i 20 hiljada vojnika na obje strane, kada su ustali iz rovova i krenuli na Badme.
Ali nije nam Gemhalo bitan zbog toga. Pod "planinom" Gemhalo je kamp u kojem živi i radi još 6 bosanaca, dvije bosanke i 15 njemačkih i belgijskih ovčara, također porijeklom iz Bosne. Zadatak im je da nešto učine sa tim minama u sjeverozapadnom Tigrayu i da se živi i zdravi vrate kući (samo da bi otišli na neko drugo mjesto gdje će možda Harison Ford ili Dolf Lundgred snimiti novi film, a Angelina Jolly vjerovatno usvojiti neko djete, ili...) 

"Gondor"... Hm, ni mi više ne vidimo razliku između legendi i stvarnosti

Gledali ste vjerovatno "Gospodara prstenova", jeste li? Sve u njemu je izmišljeno, jeli tako? I grad zvani Gondor i planine i... E, nije! Grad Gondor postoji u Etiopiji i nekih je 350 km južno od gore spominjanih lokacija. Grad je srednjovjekovna prijestolnica Etiopije i čuven je po svojim zamkovima. Okružen je planinama koje su na sjeveru jako slične onima iz "Gospodara prstenova" (Simijske planine). Tamo se ne ratuje (do daljnjeg) i nema mina. Tu se pravi nova (ili prva) dalekovodna mreža, od Gondora do mjesta Metema. Posao je dobila BH firma Energoinvest, čiji momci bukvalno žive okačeni o užad, karabinere, omče... penju slobodno, tehnički, traverziraju... Već su postavili više od 50% dalekovodne mreže čitave jedne zemlje - Etiopije. 

Pogled sa "planine" Gemhalo u svjetliju budućnost...

Šta znači struja u Etiopiji! Ona znači svjetlo. A sa svjetlom će se, najvjerovatnije, konačno raspršiti iluzija da etiopska koka uopšte postoji ili da je ikad postojala. To je, kao i sve ostalo, legenda...