Nosioci Štafete PD ,,Vilinac,, Jablanica na Prijegonu. 1966. godina.

Pripremio B.Behrem

Od davnina koristio je čovjek planinu za svoje potrebe i uzimao od nje ono što mu je bilo potrebno za život i što je ona pružala.Tako je i Čvrsnica bila planina na kojoj su stanovnici, prvenstveno iz Hercegovine zadovoljavali svoje životne porebe. Čvrsnica je usko povezana sa životom naroda, sa narodnim običajima, sa nacinalnim osjećajima,  sa epskom i lirskom literaturom.

Brda i doline često su predstavljala spomenike raznih povjesnih događaja, a predjeli oko izvora vode ukrašavani su torovima i čobanskim stanovima. Pašnjački prostor Čvrsnice sastoji se od: površi Male Čvrsnice, Veliko-čvrsnićke površi, središnje Čvrsničke površi, površi Podi, površi Plase i površi Muharnice. 

Koristeći planinu i planinske pašnjake kroz stoljeća, čovjek je uspostavio i puteve po planini, koji su mu služili da stigne i do najudaljenijih područja planine. Za dobru i bolju orijentaciju na planinskom prostoru, čobani su, pored puta, slagli male kamene orjentire, kupice, humke ili tzv. ,,ćule,, . Tako su oni, i u vrijeme maglom prekrivene planine, mogli odvesti stoku na ispašu i vratiti se bezbjedno do stanova ili preći preko planine, a da se ne izgube i zalutaju. Čovjek iz grada nije mogao bezbjedno i sigurno da se kreće planinom bez vodića, osobe koja je dobro poznavala teren i ćud planine.  

Prijegon na Vilincu-orjentir piramida. 1968. godina.

Pojavom planinskog turizma na hercegovačkom prostoru, 1892. godine i formiranjem prvog Turističkog kluba u BiH - Sarajevu, 21. septembra 1892. godine, započelo je i obilježavanje planinskih puteva. Prvi turistički (planinarski) objekat u Bosni i Hercegovini napravila je Građevinska sekcija Zemaljske vlade u Drijenču-Plasa, 1893.godine (sklonište koje su u prvo vrijeme mogli koristiti samo službenici Zemaljske vlade u Sarajevu). Već 1906. čanovi Turističkog kluba iz Sarajeva izvršili su markiranje puta iz Jablanice na Plasu i Drijenač te na Šljemena. Put je obilježavan kvadratima crvene boje dimenzija 20X20 cm.,koji su postavljani na kamenje ili stabla drveća na vidnim mjestima. Od 1906. goidine članovima Turističkog kluba dozvoljeno je korištenje i planinskog skloništa u Drijenču na Plasi.   

Kamena orjentir piramida s Prijegona. 1977. godina.

Dugo vremena Čvrsnica je bila manje poznata  i manje posjećena planina, jer je bila udaljena 8 sati od najbliže komunikacije i zbog toga što na površi planine nije postojala planinrska kuća. Rijetki su bilo oni koji su bili spremni noćivati, na visorvni planine, pod vedrim nebom. Temeljitije obilježavanje puteva  (glavnih putnih pravaca) po Čvrsnici započeto je 1934. godine, a završeno 1937. Godine. Međutim, i pored toga uputiti se preko planine za vrijeme slabe vidljivost: tmurnog vremena, sumaglice, magle ili susnježice bilo je riskantno. Jer ukoliko se skrena sa markacije, zaluta ili izgubi u prostoru planine posljedice bi mogle biti fatalne.

Planinari PD ,,Vilinac,, kod ojentir piramide na Prijegonu. 1973. godina.

Zbog preduprjeđenja lutanja i gubitka orjentacije u višim i ogoljelim zonama, planinari su pčeli sa podizanjem (zidanjem) kamenih piramida (čovječuljaka, orjentira) na istaknutim mjestima u pravcu pružanja puteva. Prva takva piramida-orjentir sazidana je na istaknutom mjestu kakvo ima blago sedlo Prijegon . Sedlo Prijegon uočljivo je sa prevoja pod Sedlom (1940m) u Vali i sa sedla Trinače i sa Crvenka.   U augustu 1958. Godine članovi PD ,,Vilinac,, iz Jablanice izvršili su postavljanje zimske markacije na pravcu: Jablan vrelo-Grkuš-Vala-Prijegon-kuća pod Vilincem, Kuća pod Vilincem-Prijegon-Podi- Trinača- Oštrovače-Crepulja jez.-granica šume na Gvozdu, Jezero Crepulja-koliba Drijena, kuća pod Spasin stan. 

Veliki ljubitelji Čvrsničkog prostranstva: Tera i Drago Entraut na Prijegonu. Jula 1969. godine.

U iskom zahvatu postavljanja zimske markacije sazidana je i piramida na Prijegonu kao vodić orjentir svim posjetiocima kuće i puteva na ovom dijelu planine Čvrsnice. Kamena piramida na Prijegonu vremenom je mijenjala visinu i promjer radi što bolje uočljivosrti o čemu su se osvjedočili svi oni koji su dolazili ili odlazili iz kuće pod Vilincem. Kroz proteklo vrijeme orjentir s Prijegona postao je prepoznatljiv kod planinara kao i Aleksanderijski Faros kod moreplovaca u Sredozemnom moru. Zato treba zahvaliti vrijednim rukama i viđenju planinar iz 1958. Godine.

Izgled piramida danas, a uočljiva je lokacija (iza leđa planinara) bvivše pozicije piramide, koja je uklonjena radi sigurnijeg spuštanja helikoptera pri transportu krađe za kuću i nikad nije obnovljena.

{nomultithumb}