Kada spomenemo planinarenje, alpinizam ili samo najvišu planinu Evrope, prva asocijacija mnogima je, vjerovatno, Monblan. No, ti isti ljudi bi se prevarili, jer... Osim što je proglašen jednom od najsmrtonosnijih planina na svijetu, najviši vrh Evrope je Elbrus (5.642 metara), smješten na Zapadnom Kavkazu. Tačnije, riječ je o neaktivnom vulkanu koji se nalazi u Rusiji, nekoliko kilometara od granice s Gruzijom.

Put žičarom

Kažu da planina čini čovjeka boljim, a kada je ova u pitanju, to posebno dolazi do izražaja. Naravno, planina je osvojena tek kada se spustite s nje, a jedno od pravila Elbrusa je da morate sačuvati snagu za povratak. Specifičan po mnogim planinarskim parametrima i izazovan po svojoj visini i činjenici da se radi o najvišem vrhu našeg kontinenta, planinari i s naših prostora sve češće u svoju kolekciju osvojenih vrhova pokušavaju uvrstiti Elbrus.

Iako je najviši vrh u Evropi, ipak spada u tehnički lakše vrhove, ali ovu surovu planinu ne treba potcjenjivati. Prema broju poginulih planinara, Elbrus je jedna od najsmrtonosnijih planina na svijetu zato što je fizički izuzetno zahtjevan, opasan i surov zbog visoke kote, trajnog snijega i jakog vjetra.

Ukoliko se ipak upustite u avanturu i odlučite posjetiti ovu "ljepoticu", ono što svakako morate znati jeste da ima dva vrha, Istočni i Zapadni. Zapadni Elbrus izdiže se 5.642 metra iznad nivoa mora, dok ni Istočni nije mnogo niži - visok je 5.621 metar.

Pisana historija nije zabilježila nijednu erupciju. Na njemu se nalaze 22 glečera, čijim topljenjem nastaju tri rijeke Baksan, Kuban i Malka. 

Turistički centar

Ljubitelji alpinizma koji odluče posjetiti Elbrus, mogli bi se prijatno iznenaditi onim što će vidjeti. U novije vrijeme ova planina postala je pravi turistički centar, s hotelima i žičarama. Skijanje je moguće tokom cijele godine, što znači da je i tokom ljeta snijeg postojan na visinama iznad 3.700 metara. Uobičajeni start uspona počinje s južne strane planine, iz naselja Azau na 2.200 metara nadmorske visine. 

Zatim na red dolaze žičare koje će vas dignuti do stanice Mir na visini od 3.500 metara. Nakon toga nastavljate pješice ili liftom jednosjedom do logora bačvi. Ono što će mnogima zapasti za oko jesu zgrade u obliku bačvi, a u svakoj mogu boraviti četiri osobe. Do ovog čuda pješice je potrebno devedesetak minuta hoda. Nakon bačvi, napreduje se do Dizelske kolibe, do koje putovanje traje devedeset minuta pješice, s tim da je moguće ići i zimskim sankama. 

Ambicioznim pustolovima, koji ne odustaju prije samog kraja putovanja, sljedeća destinacija bit će Paštukove stijene. Nakon toga su potrebna četiri sata do Sedla i, konačno, od Sedla do samog vrha devedeset minuta. Postoje i druge putanje do vrha, ali su one mnogo teže, a neke i relativno opasne i ne preporučuju se čak ni najvećim alpinističkim sladokuscima.

Penjači istočnog vrha ove planine naići će na olupinu Land Rovera na visini od skoro 5.400 metara. Priča seže do devedesetih godina. Ruski avanturistički tim donio je tada odluku da se doveze automobilom na sami vrh Elbrusa. Izabrali su Land Rover i u avgustu 1997. krenuli pod vodstvom Aleksandra Abramova. 

43 dana uspona 

Nakon 43 dana uspona, 13. septembra 1997., došli su na vrh i ušli u Ginisovu knjigu rekorda. Slavljenički su sišli sa planine, a automobil ostavili privremeno na vrhu. Većina planinara sišla je nazad u turističko naselje po još sajli i klinova, dok ih je nekolicina s vozačem ostala na vrhu. Olupina Rovera i dalje stoji na stijenama i atrakcija je za mnoge planinare koji osvajaju vrh. 

Prema svemu sudeći, može se zaključiti da Elbrus, kao planina, nije tehnički zahtjevan, ali je činjenica da je potrebna ogromna doza psihičke izdržljivosti. Zahtjevan je, ali prelijep na poseban način i svakako vrijedan pažnje.

Prvi penjači 

Na Zapadni Elbrus prvi su se 1874. godine popeli Florens Krauford Grov (Florence Crauford Grove), Frederik Gardiner (Frederick), Horas Volker (Horace Walker), Piter Nubel (Peter Knubel) i vodič Ahja Sotajev (Ahija Sottajev). Na istočni vrh prvi se popeo Hilar Hahirov (Hillar Hahirov) 1829. godine.

Info

Na Elbrusu je 2004. godine poginulo 48 planinara

Uspon na Elbrus na pojedinim dijelovima iznosi i do 30 stepeni

Na najviši vrh Evrope, od 42 planinara, popelo ih se 39, od kojih je devet žena

Na Elbrusu se nalaze 22 glečera, čijim topljenjem nastaju tri rijeke Baksan, Kuban i Malka

Izvor: Avaz