(1967) Visočica

Prirodnu granicu između Hercegovine i Bosne čini planina Visočica. Sa istočne strane od Treskavice odvojena je rijekom Ljutom, sa juga i jugozapada rijekom Neretvom od Prenja, a sa zapada i sjevera kanjonom rijeke Rakitnice od Bjelašnice.
Najviši vrh visočice je Džamija ( 1967 m nv ), a nešto niži vrhovi su  Veliki Ljeljen ( 1963 m nv ), Mali Ljeljen ( 1860 m nv ),  Vito ( 1960 m nv ), Subar ( 1820 m nv ), Veliko brdo ( 1884 m nv ) i Drstva ( 1808 m nv ). Južno od Sinanovića nalazi se Puzim ( 1776 m nv ) jedan od najmarkantnijih vrhova Visočice, malo izdvojen od ostalog dijela masiva Visočice i privlači pažnju svojim strmim liticama koje su interesantne alpinistima. Prostor oko vrha Puzin je miniran, pa tamo ne treba ići bez vodića.

Pod sjevernim obroncima planine nalaze se sela Bobovica, Ozimine, Đulbašići, Pervizi ( Donja Tušila ) i Sinanovići ( Gornja Tušila ). To su tipična planinska sela na nadmorskoj visini od 1150 m do 1300 m. Ova sela su u prošlom ratu ( 1992-1995. god. ) bila potpuno uništena a danas su ponovo obnovljena. Pod južnim obroncima planine nalazi se veći broj sela kao što su Luka, Ježeprasina, Odžaci ( Bjelimići ), Gradeljina, Svijenča, Argud i jugozapadno Dužani, Blaca, Dudle, Grušća i Prebilje. I ova sela su planinska i nalaze se na nadmorskoj visini od 950 m do 1150 m.

Linkovi sa dodatnim informacijama o Visočici:

• Planinarske ture sa Visočice
• GPS trackovi sa Visočice

Panorama 360°: