Narodna filozofija je "duboka" i nije je laka za "preskočit". Za razliku od zen-zona, zonzoni trenirani na domaćoj zonzologiji sadržanoj u onom univerzalnom: "valja nama preko rijeke", prosvjetljuju se ovako
Pitao jednom tako jedne vrli zen-zon neki:
- Oooo, zonzoni, kažite mi koliko je dug ljudski vijek???
Zonzoni su masovno ćutali. Ili je ovaj zen-zon jako pametan pa se mogu provalit, ili
je bleso, pa sa njim ne treba imati posla. Ipak... Da vidimo, možda bude zaje...ncije.
- Šezdeset godina, doviknu neki zonzon iz zadnjeg reda!
- Jok! veli zen-zon, ne se...
- Sedamdeset, viknu zonzon koji je svakog trenutka mogao biti prosvjetljen jer su mu oči pravo svijetlile, a i mirisao je na špirit. Zbog toga se mnogima odgovor učini korektan.
- Ne se... ti, ko tebe pita, dreknu zen-zon.
- Sedamdeset dvije godine muški, i sedamdesetčetiri godine ženske. Piše! Viknu zonzon Kemo, knjigovođa, stideći se što je pametan.
- Đe piše, bogati, de ne se... odbrusi zen-zon iritirano.
Zonzoni su se vrpoljili, neki su se počeli češkat i razilazit...
- Haj' kaži ti kad si tako pametan, dobaci zonzon Guto izazovno
(i ako mi kažeš ne se... brat ćeš zube, bi rečeno u četiri oka).
- Haj' ti stani ovdje pa kaži, ako znaš, a ne znaš, zvučao je zen-zon superiorno, ni najmanje zaplašeno.
- Je li dužina u KM?
- ...
(Ovdje je zen-zon odlučio da prekine seansu jer su neki, kako vidite, bili (pr)osvjetljeni)
- Ljudski život je samo jedan udisaj i izdisaj, mudro je odgovorio zen-zon na vlastito pitanje.
Ne dajte se zavesti "boljim sutra" i "dobrim starim vremenima" već doživljavajte trenutak u kome jeste!
Ovdje smo već prepoznali namjeru zen-zona da nas navede na pomisao kako su zonzon Ado i ostali zonzoni doživjeli prosvjetljenje preskačući potok, jer su, kako vidite, potrošili film "doživljavajući trenutak u kome jesu", pa ćemo promijeniti temu, ostajući i dalje u domenu domaćeg zen-a.
Gledaju zonzoni jednog zonzona koji još ne zna da će postati zen-zon (na zadnjoj stranici, malo strpljenja). Pa se zonzoni pitaju:
- Je li ovaj normalan pa gazi... Ej, jesi pošo kući, vraćaš se, a???
-Jok, ne se..., veli zonzon, koncetrišući se maksimalno na trenutak u kome je.
Kad je zonzon (koji je na putu da postane zen-zon, sudeći po "riječniku" ) bio na vrhuncu koncentracije, dobaci jedan drugi zonzon:
- Da nisi šta zaboravio 'vamo pa moraš gazit, nisi ti normalan... u ovo doba...
- Tražišt to nešto u potoku, da nisi šta izgubio?!?
- Ne se... matere ti. Kani me se. Samo još treba da se uvalim, procijedi budući zen-zon, dovodeći se na vrhunac koncentracije i saživljenosti sa trenutkom.
- Aaaaaa... oglasiše se zonzoni u čudu.
- Da se nisi s kim kladio upare. Koji bi manijak gazio uova doba!
-Jesili?
- Od...ebi!
- Što onda gaziš potok?
Zone-2000/Ado Atom, feb. 05.