Vatra je bila jedan od ključnih elemenata u evoluciji modernoga čovjeka. Jedna je od adaptivnih prednosti , koje su ljudima omogućile preživljavanje u različitim životnim uslovima.

Pružala je toplinu, zaštitu od divljih životinja, omogućila promjenu prehrambenih navika (kuhanje hrane), uspješniji lov i drugo. 

Prema arheološkim nalazima, pretpostavlja se da je vatra ljudima (Homo erectus) bila poznata prije približno 300 000 godina. U početku su se ljudi služili vatrom koja je nastala prirodno (udarom groma, iz vulkana, spontanim trenjem ili šumskim požarom), a poslije su je pravili i sami, vjerovatno trenjem suharka o suharak ili izbijanjem iskre s pomoću kremena i kresiva.

Osim što je uz vodu, zemlju i zrak, jedan od elemenata stvarnosti, vatra je jedan od četiri ključna elementa opstanka čovjeka. Da bi napr. preživjeli u nekim ekstremnim situacijama, potrebno je da obezbjediti četiri elementa: vodu, hranu, vatru i sklonište. Prvenstveno vatra je bitna da nam podigne moral, da nas zagrije, da eventualno nešto pripremimo za hranu, prokuhamo vodu, napravimo topli napitak, takođe uz pomoć vatre možemo davati signalizaciju, zaštiti se od životinja (pogotovo od zvijeri i insekata).

Za boravak u planinama preporučuje se nošenje upaljača i “vodotpornih šibica“ u vrećici ili u kutijici za film ili zamotane u alu folijii. Međutim, vatra se može zapaliti i od priručnih sredstava koja se lako nađu u prirodi. Vatra se uvijek pali na mjestu zaštićenom od vjetra. Potrebno je dosta vremena, uvježbavanja i pokušaja da se vatra dobije primitivnom metodom bez upaljača ili šibica. Radi uštede plina i šibica poželjno je zapaliti voštanu svijeću kojom se dalje pali vatra, uz predhodnu pripremu suhih grana (lako pucaju kod lomljenja) i cjepanog drveta, jer bolje gori od cijelih oblica sa korom, a sve to da bi se vatra održala. (Ovdje se sad otvara drugo pitanje-šta u ruksaku imamo? Možda imamo upaljač, ali usljed vlage ne pali, nema ni malog nožića koji je u ovoj situaciji beskoristan, a možda nema ni svijeće...)

1. Kako se pripremiti za paljenje vatre...

Da bi zapalili vatru potrebno je predhodno izvršiti pripreme. Najbolje je ako u svom ruksaku imate nešto za potpalu.
Koliko god je teško doći do vatre, još je teže održati, zato moramo izvršiti pripreme i prikupiti dosta ogrjevnog materijala: dovoljno suhe potpale i dovoljno suhog goriva za prvih nekoliko minuta dok se vatra ne razgori.

Ako planiramo zapaliti vatru u prirodi, moramo pripremiti mjesto na kojem palimo vatru. Očistiti zemlju od lišća, suhe trave, snijega i sl. a na površini 1x1 metar- najidealnije mjesto bi bilo da bude dovoljno suho „golo“ do zemlje. U slučaju kiše, probati pronaći bor, gdje se ispod njega gotovo uvijek može pronaći suhog materijala za potpalu. Za održavanje vatre treba koristiti cjepano drvo, jer bolje gori od cijelih oblica sa korom. Oko ognjišta možemo poslagati kamenje ( ako ga imamo), koje će spriječiti prenošenje vatre na okolinu i držanje vatre pod kontrolom. Kamen će djelovati kao „sakupljač topline“- zračit će toplotu i nakon gašenja vatre.

2. šta možemo koristiti za potpalu...

trud, suhe smolaste grančice ( lako lomljive ) od bora, jele ili ariša ( jedino listopadno zimzeleno drvo), ne upotrebljavajte drvo koje se nalazilo ispod otpalog lišća (trulo je i loše gori), idealna je kora drveta (breze, bora, jele, smreke, hrasta, strugotine), lišajevi , smola, suha trava, mahovina, napuštena ptičija gnijezda, suha balega, papir (ne preporučuje se), perje, piljevina, vuneni konac, slama, pamuk, komadi suhog konopca, maramice natopljene alkoholom, barut iz petarde, životinjska mast, sjemenke šišarika, gorivo, tkanina natopljena benzinom...
Izdvojeno...

- Trake unutrašnje gume bicikla ili automobila- dim. 10x3 cm. Kad se upale gore dugo, a plamen je otporan na vjetar i kišu. Možete ih baciti i u snijeg - i dalje će goriti bez ikakvih problema. Čak i ako se pokvase nije problem upaliti ih šibicom ili upaljačem.
- Pločice plastičnog stakla (pleksiglasa)- dim. 10x3 cm. Ove pločice se baš lako ne pale, ali zato dugo bezdimno gore (oko 5 min.) i ne može ih ugasiti vjetar ili slaba kiša.
- Upaljenu gumenu traku ili plastičnu pločicu bacite na pripremljena drva za potpalu, i vatra će biti upaljena po vjetru, kiši, i po snijegu.
- Idealna priprema materijala za paljenje vatre-šibica, luća, smolastih komadića kore drveća je da se slože i upaljenom svijećom po njima kapa vosak. Nakon hlađenja vosak će postati čvrst, a sve će biti jedna kompaktna cjelina zaštićena od vlage. Zbog prisustva voska i vatra će duže goriti. Sve upakujte u nešto nepromoćivo.

3. Kako dobiti TRUD? Pa malim trudom...

Trud je sredstvo koje služi za lakšu potpalu vatre. On se napravi od gljiva koje rastu na stablima bukve , hrasta, duda, šljive….
Najbolji trud se napravi kada se zrela gljiva kuha u vodi u koju se stavi pepeo.Poslije dužeg iskuhavanja gljiva se osuši i dobro istuče.Tako dobiven trud je mekan kao pamuk i lako se pali. Pošto u prirodi nećete imati mogućnost kuhanja iste, onda je treba što bolje osušiti i istući.

4. Hemijom do vatre...

Ovo je hemijska reakcija dvije supstance...
a) Hipermangan ( Kalijev permanganat KMnO4) –prodaja u apotekama
b) Glicerin-prodaja u apotekama
Postupak: na suhu travu ili nešto slično sa čime započinjemo potpalu,stavimo manju hrpicu-1 kaška hipermangana i nekoliko kapljica glicerina na to, pričekamo cca 30-60 sec. ( nekada možda i nešto duže) i hemijska reakcija će krenuti. Može se dobiti slična reakcija ako se antifriz zalije glicerinom u odnosu 1:4.
Napomena: nemojte ovu rekakciju izvoditi u kući!

5. Kako zapaliti vatru uz pomoć akumulatora...

Prilikom povratka sa planine, ostali ste se u šumi u kvaru. Žurili ste u dolasku i niste nasuli gorivo. Noćni sumrak se polako spuštao i sve je bilo mračnije, a Vi ne možete dalje. Kad ste probali mobitelom nekoga nazvati, nije bilo signala. Cigareta je nestalo, a upaljač se istrošio. Shvatili ste da ste prepušteni sebi i da noć morate provesti ovdje. Bla, bla, bla..
Da ste imali pun rezervoar goriva, mogli ste noć provesti u autu-radom motora imali bi i grijanje. Sad treba zapaliti vatru, jer temperatura na planini noću ide dobro ispod nule. Auto jeste dobra zaštita od vjetra, ali kako se ugrijati. Vatra je bila jedino rješenje. U prtljagu nije gotovo bilo ništa, sjetili ste se da tu ipak ima nešto korisno, ideja je bila tu. Kablovi za paljenje auta. Bla, bla, bla...
Spojimo kablove na akumulator i dodirivanjem suprotnih polova izazvat ćemo stvaranje varnice, koju možemo iskoristiti za paljenje vatre.

6. Da sa čelikom dođete do vatre...

Da bi ovo izveli uzmite baterijski umetak od 9,5 V i čeličnu vunu, prislonite je na polove bateriskog umetka, tada će doći do zapaljenja. Uz lagano puhanje upalite i rasplamtajte vatru i prenesite u svežanj drva za potpalu.
Pripremio
Kemaludin Mutapčić