Kom Vasojevićki

Kom Vasojevićki, tamo gdje počinju Komovi Dolazak do Koma Vasojevićkog Do Koma Vasojevićkog dolazi se regionalnim putem Kolašin – Mateševo – Andrijevica. Na prevoju Trešnjevik skreće se desno, nakon čega, poslije prolaska kroz rampu, asfaltiranim putem dugim oko četiri kilometra stiže do Eko katuna Štavna. Oko 2,5 kilometra prije katuna odvaja se desno put kojim se, preko grebena Štavne, može nastaviti prema posljednjim kolibama ispod samog Koma Vasojevićkog. Nakon izlaska iz šume put vodi vrhom prevoja Štavna, a iznad njega cijelo vrijeme dominira impresivna kamena gromada Koma Vasojevićkog. Pogled na ovaj moćni planinski vrh jedan je od najljepših prizora koji se mogu doživjeti u crnogorskim planinama. O Komu Vasojevićkom O Komu Vasojevićkom postoje brojna predanja. Jedno od njih govori da se oko 1857. godine vrh raspukao, nakon čega je došlo do odlamanja i obrušavanja velikih količina stijena niz njegove padine prema Međukomlju. Prema istom predanju, Kom Vasojevićki ranije je nosio različite nazive – Zlorečki, po rijeci Zlorečici, Konjuški, po selu i predjelu ispod planine, te Božićki, po katunu. U ranijem periodu ovaj se planinski prostor nazivao jednostavno Kom, a kasnije su, u skladu s teritorijalnom pripadnošću i plemenskim područjima, izdvojeni današnji nazivi: Kom Vasojevićki (2.461 mnm), Kom Kučki (2.487 mnm) i Ljevorečki Kom (2.469 mnm). Komovi tako predstavljaju jedinstvenu planinsku cjelinu koju čine tri velika kamena vrha, od kojih svaki ima svoju prepoznatljivu fizionomiju, ali zajedno stvaraju jedan od najimpresivnijih planinskih pejzaža Crne Gore. Uspon na Kom Vasojevićki Staza počinje kod posljednjih koliba na katunu Štavna, na nadmorskoj visini od oko 1.800 metara. U početku je travnata i vodi prema jugu, prolazeći kroz guste borovnjake. Nakon toga ulazi u poduži sipar, a zatim se penje uz kosu padinu. U nastavku trasa prolazi kroz borovu šumu, uz nekoliko kraćih uspona na manja uzvišenja, nakon čega skreće ulijevo i nastavlja gotovo pravo naviše. Staza je na pojedinim mjestima djelimično eksponirana, ali je dobro markirana i na cijeloj dužini nema postavljenih osiguranja. Već na ovom dijelu uspona počinju se otvarati izvanredni vidici. Desno se pružaju pogledi prema Kučkom i Ljevorečkom Komu, dok se ispod nas nižu katuni Štavna i Ljuban. Kako se visina povećava, tako i okolni pejzaž postaje sve impresivniji. Nakon toga staza izlazi na prevoj na visini od oko 2.250 metara. Na ovom mjestu nalazi se ploča s nazivom „Verina previja“, postavljena u znak sjećanja na Veru Radović-Vincek, koja je ovdje stradala nesretnim slučajem. Ovaj dio staze, naročito u nepovoljnim vremenskim uslovima, može biti vrlo opasan i zahtijeva dodatni oprez. Od prevoja se nastavlja ivicom grebena, sve do stijena ispod vršnog dijela. Staza potom skreće udesno, prema zapadu, a zatim mijenja smjer prema jugu. Onda slijedi nešto eksponiraniji dio na kojem treba biti oprezan. Obilazi se jedna stijena s lijeve strane, nakon čega se izlazi na prostranu travnatu padinu kojom se, bez većih teškoća, stiže do samog vrha. Na vrhu Vrh Koma Vasojevićkog je kamenit, ali dovoljno prostran za ugodan boravak. Označen je betonskom piramidom na kojoj se nalazi križ, a tu je i kutija s upisnom knjigom. Za uspon nam je bilo potrebno oko dva sata, iako je na početnoj tabli navedeno predviđeno vrijeme od 2,5 sata. Ukupna dužina našeg snimljenog tracka iznosila je oko šest kilometara, uz savladanih približno 650 metara visinske razlike. Nakon dolaska na vrh preporučujemo kratku šetnju vršnim grebenom prema jugu. Nakon nekoliko stotina metara stiže se do nižeg vrha Komova – Bavana, visokog 2.252 metra. Taj kratki nastavak dodatno upotpunjuje doživljaj uspona i pruža nove poglede na okolne vrhove. Pogledi s vrha su prava planinarska poslastica! Pred nama se otvara široka panorama masiva Komova, Kučkih planina, Planinice, Prokletija, Visitora, Bjelasice i Moračkih planina. Ispod nas su katuni Štavna i Ljuban, dok se u daljini nižu brojni vrhovi drugih crnogorskih planina.Kom Vasojevićki nije samo cilj uspona nego i svojevrsna prirodna osmatračnica s koje se može sagledati veliki dio planinskog svijeta Crne Gore. Silazak   Silazak je istom stazom. Tokom cijelog uspona i povratka susretali smo brojne planinarske grupe i pojedince iz različitih država. To i ne čudi, jer je u toku glavna planinarska sezona, a Komovi su jedna od najprivlačnijih visokogorskih destinacija Crne Gore. Nešto dalje od vrha dvije Crnogorke počastile su nas domaćim specijalitetima. Bio je to jedan od onih spontanih susreta zbog kojih planinarenje nije samo osvajanje vrhova nego i druženje, gostoprimstvo i upoznavanje ljudi. A onda, tokom silaska, još jedno lijepo iznenađenje. Jedna grupa domaćih planinara, kada je čula da smo iz Bosne, počastila nas je glasno odvrnutom pjesmom Halida Bešlića, koja je ovog ljeta odjekivala čak i na američkim stadionima. Čašćavanje se, srećom, nije završilo na pjesmi. Nastavljeno je i ručkom u restoranu Štavna, uz još jedno prijatno druženje.