Meteorologija

Meteorologija  je nauka o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj. Meteorologija proučava promjene vremena oko nas. Pripada u skupinu geofizičkih znanosti. U ovom tekstu ćemo obraditi sljedeće teme:

  • Sunčevo zračenje,
  • Atmosferski pritisak
  • Temperatura i vlažnost zraka
  • Ciklona i anticiklona
  • Oblaci
  • Magla
  • Oborine
  • Vjetar i uticaj vjetra na temperaturu
  • Vremenska prognoza
  • Zaštita od vremenskih uticaja

Sunčevo zračenje

Sunčevo zračenjeSunčevo je zračenje važan prirodni faktor, jer stvara klimu na Zemlji te utječe na sveukupan okoliš. Spektar Sunčevog zračenja obuhvaća radio-valove, mikrovalove, infracrveno zračenje, vidljivu svjetlost, ultraljubičasto zračenje, X-zrake i Y-zrake. Najveći dio energije pri tome predstavlja IC zračenje (valne duljine > 760 nm), vidljiva svjetlost (valne duljine 400 - 760 nm) te UV zračenje. U spektru je njihov udio sljedeći: 40% čini IC zračenje, 10% UV zračenje, a 50% vidljiva svjetlost.

Faktori koji utiču na UV zračenje:

  • Atmosferski ozon

UV zračenje apsorbira se i raspršuje u atmosferi. UV-C zračenje u potpunosti se apsorbira u gornjoj atmosferi na molekulama kisika i ozona. Većinski dio UV-B zračenja apsorbira se u stratosferi na molekulama ozona, a samo nekoliko postotaka dolazi do površine Zemlje. Zbog toga je na površini Zemlje sunčevo UV zračenje sastavljeno od velikog iznosa UV-A zračenja i vrlo malog iznosa UV-B zračenja. Dobro je znano da je UV-B zračenje biološki vrlo štetno, UV-A zračenje manje je štetno, ali ima mogućnost stvaranja tena na ljudskoj koži. S obzirom da je ozon glavni apsorber UV-B zračenja, intenzitet UV-B zračenja na Zemljinoj površini umnogome ovisi o ukupnom iznosu ozona u atmosferi, te o debljini ozonskog sloja.

  • Visina sunca

Visina Sunca je kut između horizonta i smjera prema Suncu.
Za velike visine Sunca UV zračenje je puno intenzivnije jer zrake sa Sunca prolaze kraći put kroz atmosferu i zato prolaze kroz manje područje apsorpcijskih tvari. S obzirom da UV ozračenje uvelike ovisi o visini Sunca, ono se mijenja sa geografskom širinom, dobom godine i dobom dana. Zato je UV zračenje najjače u tropskom području, ljeti, u vrijeme podneva.

  • Nadmorska visina

UV iradijancija se povećava s nadmorskom visinom zato jer je manje apsorpcijskih tvari u atmosferi iznad dane visine. Mjerenja pokazuju da UV zračenje poraste za 6-8% za porast nadmorske visine od 1000 m.

  • Oblaci i atmosferska mutnoća

UV ozračenje je jače kada je nebo vedro, bez oblaka. Oblaci generalno smanjuju UV ozračenje, ali to ovisi i o debljini oblaka, kao i o tipu oblaka (optička debljina oblaka). Tanki ili raskidani oblaci imaju samo mali učinak na UV na tlu. U određenim uvjetima i za kratke vremenske periode mala naoblaka može na nekim mjestima čak i povećati UV iradijanciju u usporedbi sa potpuno vedrim nebom. U uvjetima atmosferske mutnoće UV zračenje je apsorbirano i raspršeno na vodenim česticama i aerosolu i to dovodi do smanjena UV ozračenja.

  • Refleksije na tlu

Dio UV zračenja pristiglog do tla je apsorbiran na Zemljinoj površini, a dio je odbijen (reflektiran) natrag prema svemiru. Iznos reflektiranog zračenja ovisi o svojstvima površine. Većina prirodnih površina kao što su trava, zemlja i voda reflektiraju manje od 10% pristiglog UV zračenja. Svježi snijeg može reflektirati i do 80% pristiglog UV zračenja. U proljeće kod vedrog neba refleksija na snijegu može povećati UV iradijanciju na nagnutim površinama čak do ljetnih vrijednosti. To je značajno na višim nadmorskim visinama i u višim geografskim širinama. Pijesak može reflektirati oko 25% UV zračenja i povećati UV izloženost na plaži. Do 95% UV zračenja može prodrijeti u vodu, a oko 50% može prodrijeti čak do 3 m dubine (u čistoj oceanskoj vodi).

Uticaj sunčevog zračenja na alpinistu:

  • Opekotine, lica, vrata, ruku, 
  • Sunčano slijepilo
  • Radiacija, velike visine 
  • Toplota, glavobolja, toplotni udar......
  • Svi oblici mogu imati teže zdravstvene komplikacije.......malaksalost, povračanje, dezorjentacija, visoka temperatura......
  • Zahtijevaju doktorski tretman
  • Značajno umanjuje psiho-fizičke sposobnosti alpiniste

Atmosferski pritisak

Atmosferski pritisakAtmosferski pritisak je direktna posledica težine vazduha. To znači da se pritisak vazduha razlikuje s mjestom i vremenom jer se količina (i težina) vazduha iznad zemlje isto tako razlikuju. Atmosferski pritisak se smanjuje za 50% na visini od oko 5 km (kao što se i oko 50% ukupne mase atmosfere nalazi unutar najnižih 5 km). Prosječni atmosferski pristisak izmeren na morskom nivou iznosi oko 101.3 kilopaskala

Normalan vazdušni pritisak na različitim visinama prema Međunarodnoj  avio kompaniji (International Civil Aviation Organization):                           

 Nadmorska visina (m)  Atmosferski pritisak  Stopa smanjenja pritiska
 0  1013   12 mb na svakih 100 m
 1000  899  11 mb na svakih 100 m
 2000  795  10 mb na svakih 100 m
 3000  701  9 mb na svakih 100 m
 4000  616  8 mb na svakih 100 m
 5000  540  7 mb na svakih 100 m
 6000  472  6,7 mb na svakih 100 m

 

Uticaj atmosferskog pritiska na alpinistu:

  • Loše vrijeme, pad atmosferskog pritiska u odnosu na normalni.
  • Dobro vrijeme, normalan atmosferski pritisak.
  • Povečanje visine, pad atmosferskog pritiska, pad parcijalnog pritiska.
  • Pad atmosferskog pritiska, znaći i pad koncentracije kisika u zraku.
  • Pad pritiska, pad psiho-fizičkih sposobnosti


Visinska bolest

Sa padom vazdušnog pritiska dolazi do pada parcijalnog atmosferskog pritiska kiseonika. To konkretno znači da na većoj visini ima manje kiseonika. Samim tim u udahnutom vazduhu ima manje kiseonika nego na manjoj visini. Posledica je logična. Krv je manje zasićena kiseonikom, a time i organi kojima je neophodan. Ako uzmemo u obzir da su penjanje, nošenje ranca i slične aktivnosti veoma naporni, vidimo da su potrebe organizma za kiseonikom i energijom mnogo veće nego obično. Zbog ove nesrazmere dolazi do raznih tegoba koji se poznatim pod terminom - Planinska ili visinska bolest.
Simptomi su: glavobolja, nesanica, gubitak apetita, mučnina, umor, srce brže kuca.....
Teže zdravstvene komplikacije zahtjevaju bolničko liječenje.

 

Temperatura i vlažnost zraka


TemperaturaTemperatura je fizikalna veličina kojom se izražava toplinsko stanje neke tvari i jedna je od osnovnih veličina u termodinamici.
Temperature zraka – ovise prije svega o rasporedu kopna i mora na Zemlji; kopno se brže zagrijava, ali i brže hladi u odnosu na vodenu masu; more je važan regulator topline zraka, pa su ljeti primorja svježija od ugrijanog kopna, a zime blage jer se kopno brže hladi od vodenih površina
na temperature zraka uveliko utječu i biljni pokrivač te smjer pružanja planinskih lanaca.
Temperatura ne može prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi toplina a temperature se izjednačavaju.
Temperatura zraka opada sa povećanjem visine, oko 180 metara jedan stepen celzijusa.
Vlaga zraka predstavlja svu količinu vodene pare u atmosferi. Vodena para apsorbira dugovalnu radijaciju Zemlje i o količini vodene pare ovisi vjerojatnost pojave padalina. Također, vodena para u atmosferi sadrži znatnu količinu latentne topline.
Čovjek se osjeća dobro:
pri normalnim temperaturama od 18°C do 24°C
Pri relativnoj vlažnosti zraka u području od 30% do 70%(R/S/Sch).

Temperatura ispod 18 osjećaj hladnoće, iznad 24 osjećaj vrućine.
Vlaga ispod 30% osjećaj suhoće, iznad 70% osjećaj vlage.

Postotak vlage raste sa povečanjem temperature.
Veća temperatura, veće isparavanje.

Uticaj temperature i vlažnosti zraka na alpinistu:

  • Dehidracija-gubitak tečnosti
  • Povišenje temperature tijela, povećanje temperature tijela iznad 37C
  • Podhlađivanje pad temperature tijela ispod 35C

 

Ciklona i anticiklona

Ciklona i anticiklonaCiklona je područje sniženog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu. Označava se slovom N (ili C). Zrak u tom polju struji od rubova prema središtu, zbog koncentracije počinje se izdizati i hladiti, te nastaju uvjeti za nastanak oborina. Ciklona donosi promjenjivo vrijeme i oborine. U cikloni je tlak zraka obično niži od 1013 hPa. Zrak se u ciklonama kreće u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu (za sjevernu Zemljinu polutku). 

Anticiklona je područje povišenog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu. Označava se slovom V (ili A). Zrak u tom polju struji od središta prema rubovima i iz gornjih slojeva troposfere prema površini zemlje. Pri spuštanju zrak se grije. Anticiklona donosi suho i vrlo često sunčano vrijeme.
Uticaj ciklone i anticiklone na alpinistu
Ciklona, ružno, nestabilno vrijeme, pad atmosferskog pritiska
Kretanje otežano, glavobolje, bolovi u mišičima, promjena pritiska kod čovjeka.
Anticiklona, stabilno vrijeme, povečanje atmosferskog pritiska.
Prelasci sa anticiklone na ciklonu i obrnuto izazivaju kod ljudi i promjene u organizmu. Na neke ljude ove promjene su vece i izraženije a kod večine slabije i manje izražene.

 

Oblaci

OblaciOblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi.
Topli zrak pun vlage podiže se u vis. Kad dosegne određenu visinu, ohladi se. Na niskoj temperaturi topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku vodene pare, pa se ona pretvara u malene kapi vode ili komadiće leda i tako stvara oblake. Svi su oblaci, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama, potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik. Uz to, oblaci su sastavljeni od različitih čestica koje, opet, ovise o temperaturi i visini.
cirusi (Ci) - ledeni, paperjasti oblaci, vlaknastog, koprenastog ili čupavog izgleda s bijelim, često svilenkastim sjajem. Oblačne niti su katkad ravne, katkad nepravilne i zakrivljene, a katkad zamršeno isprepletene. Krajem dana, neposredno nakon zalaska Sunca, oni mjenjaju boju u narančastu, žutu, ružičastu i konačno postaju sivi. Oni nikad ne daju oborinu.
Kondenzirani trag koji ostavljaju zrakopolovi što lete na velikim visinama, zapravo su vrsta cirusnih oblaka. Trag se stvara kad se vodena para koju ispušta zrakopolov smrzava u ledene kristaliće.
cirokumulusi - (Cc) mali ledeni oblaci, slični "ovčicama", sastavljeni od malih, bijelih pjega, kao da nebo prekriva čipka. Raspoređeni su u više ili manje pravilnim prugama ili skupinama. Širina pojedinih elemenata oblaka ne prelazi 1 stupanj. Kroz rupice se vidi plavo nebo, među bijelim grudicama, zbog čega oblak može izgledati kao mreža ili pčelinje saće. Ne daje oborine.
cirostratusi - (Cs) prozračni i ledeni, nalik mliječnobijeloj, neraščlanjenoj oblačnoj kopreni. Nebo prekrivaju djelomično ili cijelo. Budući da su tanki na njima se pojavljuje halo (krug - dvor oko Sunca ili Mjeseca). To je skup optičkih fenomena u obliku prstena, luka, križa ili svijetlećih točaka (lažno Sunce).
altokumulusi (Ac) - u tim se bijelim i sivim oblačićima miješaju voda i led. Samo su srednji dijelovi oblaka gušći i deblji, pa izgledaju tamniji. Obično su to zasjenjene, prilično zdepaste "ovčice", okrugle ili valjkaste. Raspored je više ili manje pravilan. Pojedini oblaci, široki 1 do 5 stupnjeva, bitno su širi nego cirokumulusi. Oborina iz altocumulusa ne pada.

altostratusi - (As) mješoviti oblaci od vode i leda, djelomično ili potpuno prekrivaju nebo kao jednolik, blago prugast ili ravnomjeran sloj. Oblaci te vrste tako su debeli da obično potpuno prekriju Sunce i ne uzrokuju halo pojavu (koji vrlo pouzdano najavljuje naoblaku koja dolazi sa zapada , polako se snižava i donosi oborine).

nimbostratusi (Ns) - snježnobijeli oblaci od vode i leda potpuno prekrivaju Sunce kao jednobojni, sivi ili tamnosivi, potpuno zbijeni sloj. Ispod njega se obično stvaraju mali čupasti oblaci. Tipični oborinski oblak iz kojeg pada mirna i jednolična kiša ili sipi trajni snijeg.
stratokumulusi (Sc) - osnova tih sivih do bijelih, grudasto-slojevitih oblaka, sastavljenih od kapljica vode, uvijek je tamna. Kuglaste i kupaste mase mogu biti i valjkaste ili zaobljene. Pojedini dijelovi mogu biti širi od 5 stupnjeva. Prema fizikalnom sastavu ubrajamo ih u vodene oblake.
stratusi (St) - vodeni oblaci, prekrivaju cijelo nebo, kao jednolični sivi sloj s gotovo jednolikom donjom granicom. Kad na te plosnate oblake sije Sunce, kroz njih jasno vidimo njihov obris i nema pojave halo. Stratus na samom tlu nazivamo maglom.
kumulusi (Cu) - sastavljeni od vodenih kapljica, grudasti su, ponekad rastrgani, a većinom se pojavljuju u oštrim, grudastim oblicima pa se čine nabreknutima. Najčešće narastu vrlo visoko. Može ih se usporediti s divovskom cvjetačom. Dijelove oblaka koje obasjava Sunce su blještavi, bijeli, dok je osnova vodoravna i vrlo tamna, jer je u sjeni. Pripada u najljepše oblake.
kumulonimbusi (Cb) - teški i gusti vodeni oblaci, koji se jako protežu u visinu. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih olujnim oblacima. Gornji ledeni dio toga divovskoga grudastog oblaka obično je spljošten i nalik na perjanicu. Može biti vlaknast ili prugast. Općenito je kumulonimbus u gornjem dijelu sličan nakovnju.

Uticaj naoblake/pojave oblaka na alpinistu
Ljeti su oblaci uvijek na većim visinama nego u ostalim godišnji dobima. Prognoziranje promatranjem oblaka: - Pogoršanje će biti kad je nebo tamno sa zapadne strane, kad tlak pada, a oko sunca se vidi neka vrsta prstena. Mali kumulusi naglo se razvijaju u velike, uzdižu se, a rubovi izgledaju kao ogrtači u obliku cirusa. –Poboljšanje će nastati kad su kukulusi usidreni na nebu u ljetnim poslijepodnevnim satima. Jutarnja magla koja se razbija i nestaje, znak je da je iznad maglenog sloja lijepo vrijeme. Lijepo vrijeme će potrajati ako se kumulusi formiraju preko dana.

Teški usponi, pogotovo alpinistički, u velikoj mjeri ovise o stabilnom vremenu. Alpinist kao prognozer vremena prepušten je sam sebi kad napusti sklonište, a nije doznao meteorološki izvještaj niti vidi barometarski tlak. U takvi okolnostima sam mora odredit prognozu prema npr: oblacima, puhanju vjetra, temperaturi i vazi. Planinari i alpinisti koji ne poznaju osnove meteorologije upuštaju se u avanturu koja može završiti tragično

 

Magla

MaglaMagla je meteorološka pojava u prizemnom sloju troposfere, prizemni oblak vodenih kapljica ili ledenih kristala koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u zraku. Magla smanjuje horizontalnu vidljivost ispod 1 km.
Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu. Stratusi (magla) su jedini oblaci koji dodiruju površinu zemlje. Primjerice oblak koji je na visini od 1 kilometar za područje u nizini nije magla no za mjesta na planini je vrlo gusta magla.
Magla se stvara navečer, a nestaje pojavom sunca. U planinama se takve magle mogu zadržati duže po dolinama, dok je istodobno u višim predjelima vedro. Tu pojavu nazivama magleno more, jer je magla s vrhova nalik ustalasanom moru.
Uticaj magle na alpinistu

  • Gubljenje

 

Oborine

SnijegOborine su proizvod kondenzacije vlažnog zraka, kad kondenzat zbog gravitacije pada na zemlju. Kondenzati se mogu stvoriti neposredno iznad zemlje ili u višim slojevima. Vrste oborina su: kiša, rosulja, snijeg, solika, sugradica, tuča, rosa, mraz i inje. 

Oborine i njihov uticaj na alpinistu
obilne oborine, snažni vjetrovi, munje i slično. Posljedice mogu biti nemogućnost orijentacije,
pothlađenost, ozebline, smrzotine, gubitak opreme, udar munje i mnoge druge.
U takvim situacijama akcije spašavanja obično su otežane, odnosno često i nemoguće, a s prvim poboljšanjem vremena – možda već i zakašnjele.

 

Vjetar i njegov uticaj na temperaturu

Vjetar

Osjećajna temperatura °C

Bez
vjetra

Kod brzine vjetra km/h
18 km/h 36 km/h 54 km/h 72 km/h
0 °C -8 °C -15 °C -18 °C -19 °C
-5 °C -14 °C -22 °C -26 °C -27 °C
-10 °C -21 °C -30 °C -34 °C -36 °C
-15 °C -27 °C -37 °C -41 °C -44 °C
-20 °C -34 °C -44 °C -49 °C -52 °C


Vjetar, temepratura i uticaj na alpinistu

  • pothlađenost
  • ozebline
  • smrzotine, 

 

Vremenska prognoza

PrognozaVremenska prognoza je predviđanje vremenskih uvjeta nekog područja. Prediviđanja mogu biti kratkoročna (za isti dan) ili dugoročna (za razdoblja od nekoliko mjeseci).
Kako do kvalitetne vremenske prognoze
Internet, vremenska prognoza

 

 

 

 

 

Zastita od vremenskih uticaja

OdjećaNema lošeg vremena, postoji loša odjeća i obuća. Treba se oblačiti slojevito i to:

1. sloj - donji veš-Polartec power dry tkanine
2. sloj - majica dugih rukava i duge hlaće-polartec power dry tkanina
3. sloj - plartec, majica dugi rukavi, duge hlaće-polartec thermal pro tkanina
4. sloj - widstopper jakne i hlaće
5. sloj - vodonepropusna jakna i hlaće
6. sloj - dodaci (kape, rukavice i sl.)
7. sloj - odjeća za visine preko 7000n/m

 

 

(autor: Samir Mehić)

Vezani članci

Kako se pripremiti za osvajanje velikih planinskih vrhova Kako se pripremiti za osvajanje velikih planinskih vrhova
Penjanje na visoke planinske vrhove zahtijeva posebnu sposobnost i spremnost penjača. Svi planinari svijeta sanjaju uspon na neki od himalajskih...
Kako ispravno tumačiti temperaturne oznake na vrećama za spavanje! Kako ispravno tumačiti temperaturne oznake na vrećama za spavanje!
(autor: Nebojša Leka Leković) Evropski standard EN 13537 u upotrebi od 01-01-2005 napravljen je u svrhu pravilne informisanosti i zaštite...
Šta ponijeti od opreme na jednodnevnu turu Šta ponijeti od opreme na jednodnevnu turu
Planinari početnici se često pitaju koliko je to opreme dovoljno za jednu jednodnevnu turu. Odgovor na ovo pitanje zavisi od nekoliko faktora. 1....

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Refreširaj

Rezervacija planinarske ture

On the 7th of July 2016 we hiked from Umoljani to Lukomir and back. Being our first mountain hike in ... Read more


7th July, 2016

On the 9th of July 2016 I did a tour with Midhat, that comprised ascending Maglic via the route called "... Read more


9th July, 2016

Najtoplije preporuke, strucan vodic, ugodno drustvo. Zahvaljujuci gdinu Midhatu imamo najljepse sjecanje na ovaj godisnji odmor! Hvala i nadam ... Read more


6th June, 2017

With two friends from Germany and Italy Midhat took us on a tour from Umoljani to Lukomir. We had ... Read more


17th July, 2017
  • Najčitanije

  • Najnovije