katuni-na-plasi-1.jpg

Turski stan u Lolinjaku na Plasi, 1910. Godine. Foto: R.Simonović.

Pripremio:B.Behrem

Prvi pisaani podaci o stanovima stočara na Plasi planini, do kojih sam uspio doći, potiču iz 1907. godine, 1910. te iz 1935. godine.

U izvještaju Dr. Đorđa Protića ,,Izlet na Plasu i Čvrsnicu,, 1907. Godine, stidljivo se pominju stočari: ,,U jutro 2. kolovoza 1907. godine odem u društvu sa sudskim nadsavjetnikom g. A. pl. Farkašem, njegovim sinom Kamilom, sa pravnikom Josipom Novakom i mojim sinom Milanom, željeznicom u lijepu Jablanicu od kuda se, pošto nađosmo vođe i konja za nošenje prtljaga, oko 3 sahata po podne krenusmo polako na Plasu planinu...
Pri silasku u turističku kuću , koja stoji u divnoj dolini Plase, na visini od prilike 1350m, nađoh na stijenama uz stazu, svakom turisti omiljenu biljku runolist (Edelweiss)... Sutradan , tek što je zora pukla, spremismo se i popivši kavu krenusmo se poslije 5 sati. Istim se putem, kojim se dan prije u kuću spustismo, ispesmo na greben od Plase... Pastiri i pastirice izgoniše već svoja stada na planinu, kroz koju prolazismo čas gore čas dolje...,,.

U separatu ,,Čvrsnica planina u Hercegovini,, objavljenom u časopisu ,,Priroda,, a pisanog rukom Dr. Radivoja Simonovića, 1910. godine, stoji zapisano: ,,Na dnu uvale, među Plasom i Šljemenom, je koliba za turiste gdje smo dvije noći proveli. Danju smo se penjali na Šljeme, 1900m, slikali okomiti kameni zid i točila pod ivicom Plase, krivonoge smrčeve (munika-Pinus leucodermis) i botanizirali.

Odavde iz uvale ne može se sa konjem nikuda izaći, nego se mora opet istim putem na Crepuja jezero ispeti. Svrnemo, da vidimo turske stanove na Plasi, pa onda iziđemo na greben Oštrovače, 1860m, kroz sam goli kamen. Uzanim grebenom vodi put blizu ivice, prema Trinači i Podima na Muharnici , tako da se desno može nadviriti na duboku provaliju Drijenča, a lijevo se gleda niz strme strane Oštrovače u dolinu Divlje Grabovice,,.

Usuđujem se kazati da nitko kao Ing. Jovo Popović, jednostavno nitko nikada nije toliko duboko zašao u način života brojnih stočarskih kolonija diljem Bosne i Hercegovine. Nitko u bosansko-hercegovačkoj povjesti nije toliko zadužio stočare na tim prostorima kao Jovan Popović. On je, naime, o stočarima pisao ne na temelju nečijeg kazivanja, nego se potrudio osobno obići sve ljetne nastambe stočara o kojima je pisao. Njegovo pisanje o stočarima je zapravo svjedočenje o jednom vremenu, koje je trajalo više stoljeća.

katuni-na-plasi-2.jpg

Čobanski stan Zadro na lokaciji Lolinjak, 1970. godina.


Jovo Popović je boravio i opisao život stočara i stočarske pašnjake na planini Plasa 1935. godine, a svoja zapažanja objavio je u Glasniku Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu iste godine pod naslovom ,,Ljetni stanovi na planinama Plasi, Muharnici i Čvrsnici,,
,,Stočarsko iskorištavanje Plase nije jako. Na cijeloj visoravni nalazi se samo jedan pastirski stan porodice Zadro iz Goranac a sa Raške Gore. Na istoj lokaciji nekada su postojala tri stočarska stana ( dva muslimanska). Danas se tu nalazi samo stan Križana Zadre. Stan je sagrađen na jednoj zaravni u jugozapadnom dijelu Plasa-Gvozda, zvanoj Lolinjak. U njegovoj blizini napravljen je vještački bunar u koji stalni dotiče podzemna voda koje ima i za najveće suše.
Na samom Gvozdu, na lokaciji zvanoj Njivica, još se nalaze ostaci od stanova . Nisam uspio saznati čije su bile te kolibe.

katuni-na-plasi-3.jpg

Stan Križana Zadre na Lolinjaku-Plasa, 1979. godina.

Propitkivanjem sa doznao, da je prije 50 godina bilo nekoliko koliba, na lokaciji zvanoj Obod u Drijenču. Na Obodu-Drijenač su imali svoje pastirske kolibe porodice: Halilhodžića, Vučića i Tufeka iz Jablanice. Spomenute tri porodice i danas se nalaze u Jablanici, ali ne izgone stoku na planinu. Porodica Zadro ranije je imala stan ispod sjeveroistočne kose Smiljevače na Maloj Čvrsnici, do 1912. godine. Prestankom izgona i boravka na Maloj Čvrsnici preselili su se na Plasu na već opisanu lokaciju.

katuni-na-plasi-4.jpg

Zadrin stan (1430m) na Plasa planini, 1974. godina.

Da je Plasa nekada u jačoj mjeri bila nastanjena stočarskim porodicama dokazuju i nekoliki grobovi, koji se nalaze na Poljani u zapadnom dijelu Gvozda i na Gornjem Polju.

 

Vezani članci

Vitlenica-Velika Oštrovača (29.4.2018) Vitlenica-Velika Oštrovača (29.4.2018)
Valjalo je poraniti jer iz Sarajeva do Vitlenice ima oko 2 sata vožnje. Ovo nam je drugi put u zadnjih 15 dana da se vozimo ka Blidinju samo ovaj...
Državno rezervisano lovište na Čvrsnici Državno rezervisano lovište na Čvrsnici
Ostaci prvobitne lovačke kuća na Tisama, podignuta 1920. i napuštena 1934. Poslije je služila kao staja uz novu kolibu podignutu nedaleko od...
Vitlenica - Hajdučka vrata (21.7.2016) Vitlenica - Hajdučka vrata (21.7.2016)
U Vitlenici nas je dočekalo predivno jutro. Vedro nebo, tišina i čista priroda bili su pravi odmor poslije dvosatne vožnje. Iz Sarajeva smo...

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Refreširaj

Rezervacija planinarske ture

Challenge 2000+

Preporuke

Vremenska prognoza

  • Najčitanije

  • Najnovije