loviste-1.jpg

Ostaci prvobitne lovačke kuća na Tisama, podignuta 1920. i napuštena 1934. Poslije je služila kao staja uz novu kolibu podignutu nedaleko od ovog mjesta.

Pripremio: Bećir Behrem

U godini 1893., prilikom donošenja lovnog zakona, izdvoila je bivša Zemaljaska Vlada za Bosnu i Hercegovinu planinu Čvrsnicu, zatim Divu Grabovicu, Plasu i Muharnicu kao državno rezervisano lovište u cilju gojenja i razmnožavanja korisne divljači.

Lovište leži na teritorijama mostarskog, konjičkog i prozorskog sreza. Površina mu iznosi 32.652 ha, a od toga 11.851 ha šume, 14.542 ha agrikulturnog zemljišta.

Međa lovišta ide od Sovićkog mlina jugozapadno od Borovnika i Vrata na Strmo polje, kota 1255, odavde jugoistočno preko Dugog polja , Borove glave na Poljanu, odavde jugoistočno preko Vitrenjače i Vrela, kod kote 1292 kreće k istoku u potok Lantoša, ovim potokom u Drežanku, Drežankom u Neretvu, Neretvom uzvodno do ušća Doljanke, Doljankom do polazne tačke kod Sovićkog mlina.
Uglavnom leži ovo lovište u visokom gorju sa najvišom tačkom na vrhu Velike Čvrsnice 2228 m, a najnižom u Drežnici 107 m nad morem.
Između šumovitog dijela i alpinskih pašnjaka prostire se najveći dio stijena i neprodcuktivnog tla, u kojem obitavaju najviše divokoze. U vidu polukruga uzdiže se ovaj ogromni i majestetično impozantni stjenoviti vijenac iz zapadnog dijela u Muharnici preko cijelog sjevernog, istočnog i južnog dijela lovišta, rastavljajući neprohodnim zidom kotline Doljanke, Neretve i Drežnice od alpinskih pašnjaka, koji se prostiru iznad ovih stijena.
Osim triju navedenih rijeka, koje lovište optječu i sa tri strane graniče, nalazi se još jedini potok Grabovica u kotlini Dive Grabovice. Živih vrela vrlo je malo, pa se planinštaci za vrijeme paše koriste sniježnicom za piće, a lokvama i jezerima za napojišta blaga. U lovištu se nalaze četiri jezera, najveće u Ivan–dolu, Blidinje, i manja: na Plasi zvano Crepulja, na Podima zvano Crvenak i jezero Mejdani na Orlovom kuku. Pored pomenutih jezera u lovištu su i lokve Dugaja na Podima pod V.Vilincem, Ćorića lokva sa južne strane V.Vilinca, lokva na Staninama i lokva na Težovnici, lokva Jezerina na Muharnici i na kraju Ledeno jezerce pod Gavranićem.

loviste-2.jpg

Lovačka koliba na Tisama, podignuta 1934. u neposrednoj blizini stare zidane, a koja je ostala u funkciji staje za konje, prilikome dolaska gostiju u lov.

Ocrtavši općenito i u krupnim potezima ovu gospodarstvenu jedinicu, moram još jedanput naglasiti, da ona zaprema jedan neproduktivan, najvrletniji kraj, koji ne bi mogao poslužiti boljoj svrsi, nego kojoj je nemjenjen: uzgoju divokoza i turizmu.
Kako je u lovištu glavna vrsta divljači divokoza , to je njenom uzgoju posvećena i glavna pažnja. Pri uređivanju lovišta uzeti su na prvom mjestu u rad oni predjeli, koji su glavna staništa divljači. Ovi su predjeli u glavnom stijene i neproduktivno tlo, jedan dio šume, koji se nalazi ispod stijena, te jedan dio alpinskih pašnjaka. Ovdje je u vrlo lijepom razmjeru zastupljeno sve, što divokozi treba za opstanak ( stijene, šuma i pašnjaci), pa divljač nalazi, pored sigurnih skloništa, u obilju sočne hrane.
Kako je ovaj dio lovišta u najtežem i nepristupačnom terenu, trebalo ga je otvoritri osoblju i omogućiti vršenje službe, a lovcima izvršavanje lova. Po ovom principu pristupilo se zapravo tek u godini 1927. uređivanju lovišta, u kome se radovi i dalje razvijaju prema prilikama sa zamjerenim uspjehom. Kroz ovaj dio lovišta vodila su četiri puta, od tih dva seoska, kojima se izgoni blago na planinu, i dva turistička. Oba su turistička puta iz Jablanice na Vel. Šljeme kao i onaj iz Dive Grabovice preko Strmenice na Vel. Čvrsnicu. Kako je jedini mogući prolaz na planine klancima kroz stijene, kuda su turistički putevi trasirani, to je ta okolnost iskorištena i putevi su uređeni i pretvoreni u jahaće puteve.

loviste-3.jpg

Lovačka kuća na Žljebu, izgrađena 1921., a naknadno prepravljena u sadšnji izgled.

Na Plasi ispod Vel. Šljemena (u Drijenču) i pod Tumbetom na Čvrsnici postojale su jedine turističke kolibe, koje su preživjele WWI, a da ništa iz njih nije odneseno, ali poslije rata nije imao ko da se o njima brine te su se  1928. i 1929. urušile. Kako nije bilo nikakvih zgrada ni ubikacija, moralo se noćivati po špiljama i čobanskim kolibama na planini, što je uveliko otežavalo vršenje službe i odbijalo lovce. Prvi objekat za lovce podignut je 1920. na Tisama (1360 m), od zidanog kamena sa dva odjeljka. Kuća je kasnije, 1934, napuštana i kasnije služila kao staja, a 1934. sagrađena je nova koliba od brvana. Nedaleko od stare, kojoj se mogu i danas vidjeti urušeni zidovi, podignuta je nova koliba, koja i danas služi posjetiocima ali u vrlo bijednom stanju. Planinari su ju stavili u prioritet obnove u skorijem vremenu. U godini 1921. napravljene su lovačke kolibe u Drijenču (1440 m) na Plasi i na Žljebu (1008 m) sa dva odjeljka, a u Bačvunu (1000 m) pod Rauljom, 1925. podignuta je sasvim mala kolibica jedne šupljine sa otvorenim ognjištem i palačama, za noćivanje lovnog osoblja. Ovo su bili jedini objekti, s kojima se raspolagalo sve do godine 1927. kada se počelo ozboljnije raditi na uređivanju lovišta. Prema napredovanju posla oko uređivanja izgrađivane su nove kolibe na odgovarajućim mjestima, a postojeće stare kolibe su renovirane i uređene. Provodeći strategiju uređenja lovišta, Direkicija Šuma Sarajevo nastavila je sa gradnjom objekata te je u godini 1931. podignuta koliba za Međedom (1542 m) sa jednom šupljinom i otvorenim ognjištem.  Godine 1936. u Bačvunu, do stare kolibe, izgrađena je nova koliba sa dvije šupljine. 1952. godini, u Drijenču na Plasi, izgrađena je nova koliba nedaleko od stare, sa dvije šupljine i podkrovljem. Godine 1938. podignute su kolibe u Radavi (482 m) i na Sokolju (676 m). Nove kolibe izgrađene su 1954. godine i na Jagodniku (1551 m) sa jednom šupljinom i otvorenim ognjištem, Vitlenici (1462 m) sa jednom šupljinom i otvorenim ognjištem, kao i na Stropu (1645 m) sa dvije šupljine. Na Ivankovića staništu, 1966. podignuta je koliba Plasa (1420 m) sa dvije šupljine i podkrovljem. Na uređenju lovišta nastavilo se i narednih godina pa je tako 1979. podignuta i koliba na Težovnici (1630 m) sa dvije šupljine, a 1982. podignuto je sklonište od vodootporne špere  na Mrkušin gvozdu (1440 m). Sve kolibe su tako raspoređene , da se u jednom kratkom jesenjem danu može doći od jedne k drugoj. Lovačke staze, koje kolibe spajaju, provrdene su svuda, gdje se divljač najviše zadržava, pa je usput  olakšan osoblju nadzor, a gostima omogućen lov. Kolibe su sagrađene na izgtlednim mjestima, odakle je pogled u brda i okolicu što ljepši.

loviste-4.jpg

Planinari: Karlo, Stanko i Jozip pred lovačkom kolibom Drijenač, 1958. godina.

Kao centar lovišta smatra se Jablanica, do koje se dolazi vrlo lako prugom, kao i cestom. U Jablanici je sjedište nadlovca. U lovačkoj kući u Jablanici ima dvije pristojno namještene sobe za lovne goste i državne šumarske činovnike.
U lovištu je postavljen ispitani nadlovac, kome su dodjeljena dva domaća čuvara lova. Prema pričanju povjerljivih lica i prema službenim podacima bilo je stanje divokoza, prije WWI, slabo. Službeni izvještaj iz godine 1906., glasi na 150 divokoza i 10 srna. Za vrijeme WWI namnožilo se toliko divokoza, da je stanje u liovištu ukazivalo na broj od 1800 jedinki. Svršetkom WWI, nastupili su crni dani za divljač, koji su se produžili i u narednim poratnim godinama. U godini 1920. postavljen je u Jablanici nadlovac, rođeni gorštak iz Koruške, Jakov Prešern, pouzdan i savjestan čovjek. Jedna od najtežih zadaća bila je suzbiti lovokradstvo.
Najljepši dio lovišta i najbogatije na divljači jeste kotlina Dive Grabovice. Svojom romantikom i divljom prirodom zadivljuje ona i očarava prolaznika. Može da se svojom grandioznošću i veličanstvenom ljepotom upoređuje sa svim planinskim krajevima Domovine, kao i susjednih zemalja. Ovoj ljepoti nema premca na daleko. Ovo je kraj, koji svojim položajem i karakterom zahtijeva, da ostane vječito u svoj svojoj veličini i ljepoti kao dar Božiji ljudima. Da bi se ovo moglo provesti i potomstvu taj najljepši prirodni park sačuvati, proglašeni su najgornji dijelovi Dive Grabovice, koji su i najkrševitiji i nepristupačni, sa najviše sterilna tla, po naređenju Kraljevske Banske Uprave u Splitu broj 7380/31 od 28. marta 1931. god., a na osnovu člana 38 z. o. š., trajnom zaštitnom šumom, u kojoj je svaka sječa i paša blaga zabranjena. Jedino je u ovoj božanstvenoj kotlini priroda ovako raskošna, pa je dala lovcu i turistt sve, što mu srce zaželjeti može.

loviste-5.jpg

Izgled lovačke kolibe Tise, 1930., prije rekonstrukcije, koja je naknadno izvršena.

U Divoj Grabovici ima 22 seoska doma, koji u svemu nemaju više od desetak ha ziratne vrlo mršave zemlje, od koje ne mogu živjeti ni pod kojim uslovima.
Ističući ljepotu i važnost Dive Grabovice nisam mislio zapostaviti ostale dijelove lovišta, jer nemam ni stvarnog razloga, pošto su i oni u svome stilu isto tako lijepi i veličanstveni. Sa Vel. Šljemena ili Raulje otvara se krasan vidik na sve četiri strane svijeta, sve do sinjeg Jadrana i Posavskih ravnica. Divljači ima i u ostalim dijelovima lovišta u obilju, pa objekat tek u cijelom objamu čini ,,par excellence,,lovište.

loviste-6.jpg

Prvobitna koliba Bačvun, podignuta 1925., a nova je sagrađena 7-8 m dalje 1936. I ova koliga je prepravljena 1971. 

Vezani članci

Katuni na Plasa planini Katuni na Plasa planini
Turski stan u Lolinjaku na Plasi, 1910. Godine. Foto: R.Simonović. Pripremio:B.Behrem Prvi pisaani podaci o stanovima stočara na Plasi planini,...
Vitlenica - Hajdučka vrata (21.7.2016) Vitlenica - Hajdučka vrata (21.7.2016)
U Vitlenici nas je dočekalo predivno jutro. Vedro nebo, tišina i čista priroda bili su pravi odmor poslije dvosatne vožnje. Iz Sarajeva smo...
Doprinos  očuvanju  toponomastike Prenja Doprinos očuvanju toponomastike Prenja
Vrhovi Galiča: Kerać, Vidina kapa i Herać u rano jutro Po svojoj ljepoti Prenj je nesumnjivo prva planina u cijeloj Bosni Hdercegovini, a koliko...

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Refreširaj

Rezervacija planinarske ture

On the 7th of July 2016 we hiked from Umoljani to Lukomir and back. Being our first mountain hike in ... Read more


7th July, 2016

On the 9th of July 2016 I did a tour with Midhat, that comprised ascending Maglic via the route called "... Read more


9th July, 2016

Najtoplije preporuke, strucan vodic, ugodno drustvo. Zahvaljujuci gdinu Midhatu imamo najljepse sjecanje na ovaj godisnji odmor! Hvala i nadam ... Read more


6th June, 2017

With two friends from Germany and Italy Midhat took us on a tour from Umoljani to Lukomir. We had ... Read more


17th July, 2017
  • Najčitanije

  • Najnovije