Iznad grada

Pogled sa starih austro-ugarskih položaja na Sarajevo. 

Trebević! Dok ga jedni pamte po teferičima i Olimpijskim igrama, drugi po zlu koje se sa njega sručilo na grad u podnožju. Uglavnom, danas ga mnogi neopravdano rijetko posjećuju.

Putujemo iznad garda
grad se smije
gleda na nas
bježimo u novo jutro
iznad grada
ispod nas... (EKV)

Zaboravljena planina, Bogom dana da nas štiti od ledenih vjetrova Treskavice i Bjelašnice, što dokazuje ogoljena jugozapadna strana koja kao da ne pripada istoj planini. Na drugoj strani gusta borova šuma, pribježište od smogom zasićene kotline zvane "sarajevska". Da, to je Trebević, ponos i mora prijašnjih i sadašnjih generacija. Dok ga jedni pamte po teferičima i Olimpijskim igrama, drugi po zlu koje se sa njega sručilo na grad u podnožju. Uglavnom, danas ga mnogi neopravdano rijetko posjećuju.

Plato sa vidikovcem (lijevo), Bukovik u pozadini. 

"Četiri mladića" su već davno sišli sa Trebevića i ne misle se vraćat. Uglavnom deminiran, za razliku od Treskavice, koja će svoje mine izgleda čuvati do sudnjega dana, Trebević stoji pust, napušten. Danas, kada gotovo da i nema tog vrha koji nije osvojen i kada se čini vrijedna spomena samo neka daleka planina sa preko 5000, 6000 metara visine, skloni smo ignorisati ljepotu u našoj "avliji", vodeći više računa o onome što drugi smatraju atraktivnim planinarskim dometima. Malodušnost nas je pretvorila u blijede kopije nekadašnjih entuzijasta.

Kroz šumu prema Dobrim vodama.

I tako, ko ima pare taj se penje, silazi niz kanjon, leti i šta sve ne. Sve "lik" do "lika" kome je odlazak u prirodu ravan nekoj igri: "Jes' dobra furka!". Ne znaju šta znači otići planini kao nekom starom prijatelju s kojim ćeš provesti vrijeme i vratiti se sa osmijehom na licu. Mnogi će reći "nek ti znaš", ali moramo priznati sebi da je svijet postao lokalno selo, da znamo skoro sve o tome ko šta radi i gdje je bio, te da su Internet, Discovery, National Geographic... nametnuli okvire u kojima kao da nema mjesta za malog čovjeka, mali grad i malu planinu u današnjim mjerilima vrijednosti. Bitno što ovim hoću reći je da su naši "starci", naprotiv, bili mali ljudi velike duše, koji su nas odgajali tako da cjenimo ono što nam je dato ne umanjujući tuđe. Bojim se da polako gubimo tu osobinu.

Za Trebević se može reći da je bogat šumom, nadati se da će takav i ostati. 

Planinar, dostižući planinske visove, dostiže i unutrašnji preobražaj kroz spoznaju samoga sebe. Stojeći na vrhu čovjek je nevidljiva tačka i osvajanje vrha čini se besmislenim. Vrijednost se ogleda u spoznaji da ono što je dosegao i što, kao nagradu, vidi oko sebe nije osvojio nogom nego srcem. Čovjek vrh osvaja samo na kratko, niko se nije popeo da bi tu ostao. Ono što je ostalo u srcu penjača, ostaje zauvijek.

Preko grebena na vrh Trebevića. 

Kažu mi stariji da su se penjali na Vrh Trebevića (1629m) više puta dnevno, sa mnogo tereta, kao pripremu za osvajanje nekih većih vrhova. Sjećam se da je "starom" bilo drago što je mogao da nas za kratak vremenski period izvuče iz grada i da doživimo čari planine. To i jeste planina, naša planina, mada se mi prema njoj ne ponašamo tako. Devastirani olimpijski objekti, žičara koje nema, zapušten vidikovac, podsjećaju na apokalipsu dvadesetog stoljeća.

Trebević posjeduje odlike ozbiljnijih planina, blizina grada se može smatrati koliko prednošću, toliko i nedostatkom.

Ovo svakako nije poziv da se uzme gajba pive i ode gore da se napije, da se iza sebe ostavi hrpa smeća i napola ugašena vatra, nebi li planula šuma. Ovo je poziv iskonskom povratku planini koja je uvijek bila dio nas, planini koja je bila osnovna škola mnogim vrhunskim sportistima, alpinistima i planinarima. A onda možda i dočekamo dan u kome će se popraviti žičara, bob staza ili neka planinarska kuća kako bi se Trebeviću vratio stari (olimpijski) sjaj.

Vrh Trebevića je dosta izložen, zimski usponi nude priliku da osjetimo suroviju stranu ove planine. 

Prije nego se desi obnova Trebevića, ono što danas imamo je svakako brz bijeg iz grada, na svega 15-20 minuta udaljenosti od centra Sarajeva nalazi se dobro markirana staza koja će vas povesti Trebevićem. U naselju Vrace nalazi se raskršće od kojeg put vodi lijevo na Vidikovac, a sa desne strane je parking i srlušeni pl. dom odakle počinje asfaltirana staza prema izvorištu Dobre vode (pogodna za "mountain bike"). Poslije prvih pedesetak metara uočljiva je prva markacija koja vodi lijevo kroz šumu. Ovo je brža i ljepša staza.
Na Dobrim vodama se nalazi devastirani dom i izvor sa desne strane. Od doma lijevo se ide za Puhovu ravan i Brus, te desno prema starim austro-ugarskim položajima i dalje prema vrhu. Ova staza se često koristi i sigurna je za planinare.

Telekomunikacijski toranj ispod samog vrha Trebevića, jasno vidljiv iz grada.

Razni vojni položaji ukazuju na to da su mnoge vojske gazile ovu planinu, vojske su otišle, ostala je planina. Pobijedila je planina! Stari austro-ugarski položaji se nalaze na dominantnoj koti (1200m) odakle se pruža predivan pogled na stari dio Sarajeva, Vidikovac te Ozren i Bukovik. Dalje se kroz šumu izlazi na čistinu i preko grebena ide ka vrhu. Poseban osjećaj nudi zimski uspon, kada Trebević pokaže i svoju suroviju stranu.

Pogled sa Trebevića na Treskavicu, Visočicu, Bjelašnicu... 

Trebevićem se prelama smrča, jela, borova i bukova šuma. Izlaskom iz šume preko grebena markacijom se stiže do vrha Trebevića, ispod kojeg, na 1566 m nadmorske visine, dominira telekomunikacijski, 60 metara visok toranj. U blizini vrha se nalazila botanička bašta "Alpinetum" sa mnogim primjercima alpske flore, napravljena 1984 god. Sa vrha se pruža izvanredan pogled na sve sarajevske planine, za vedra dana i dalje.

Ravna Romanija sa Trebevića. 

Sjeveroistočna strana obiluje vodom. Brojni su izvori u području Dobrih voda, sve do rezervoara na Brusu. Za vrijeme kiša i otapanja snijega na tom djelu se formiraju mnogi potoci. Tako se od Dobrih voda do Brusa ide uz potok kroz šumu. Jugoistočnim putem se dolazi na Puhovu ravan gdje se Trebević spaja sa Jahorinom. Odatle se pogled pruža na Ozren, Romaniju, Jahorinu, Treskavicu, Bjelašnicu... U svakom slučaju dovoljno da se sarajlije vrate Trebeviću, kao i svi oni dobronamjerni.

K R A J
Foto/Tekst: Amir Gafić

Save
Cookies user preferences
We use cookies to ensure you to get the best experience on our website. If you decline the use of cookies, this website may not function as expected.
Accept all
Decline all
Pročitaj više
Cookies
Cookies
Cookies
Cookies
Prihvatam
Odbijam
Analytics
Tools used to analyze the data to measure the effectiveness of a website and to understand how it works.
Google Analytics
Prihvatam
Odbijam
Marketing
Set of techniques which have for object the commercial strategy and in particular the market study.
DoubleClick/Google Marketing
Prihvatam
Odbijam