Uspon na Mt Blanc sa Aiguille du Midi (1) rutom Three Monts: Mont Blanc du Tacul (2) - Mont Maudit (3) - Montt Blanc (4).
Avgust 10-ti, 1985. Foto: B. Behrem

Mt Blanc je jedan od viših vrhova koji je često na meti BiH visokogoraca. U ovom prilogu u fokusu je dijelom pristup i karakteristike područja, no posebno sugestije o izboru opreme, hrane i fizičkim pripremama, vezano za ovaj vrh. Tekst je baziran na vlastitim iskustvima

Uzdižući se 4.807 metara iznad nivoa mora, Mont Blanc je najviša planina zapadne Evrope. Najbrži uspon na Mont Blanc iz Chamonix-a postavio je švicarac Pierre-Andre Gobet 21. jula 1990. godine sa nevjerovatnih 5 sati i 10 minuta.
Mont Blanc se najčešće penje u ljetnim mjesecima, mada često septembar zna pružiti povoljne vremenske uslove za uspon, pošto zna biti stabilno i toplo vrijeme. Da ne bismo pogrešno ocijenili karakter uspona u ljetnim mjesecima, pomenimo da ljeti u Chamonix-u zna biti +30° C, a na vrhu -20°C.
Za uspon na Mont Blanc postoje tri regularna pravca:

Gouter Route - najmanje zahtjevna
Prilaz ovom pravcu počinje u Saint Gervais-u, odakle "tramvaj" Mont-Blanc vozi gore do Nid d' Aiguille, 2372 m (Orlovo gnjezdo). Odatle uspon prolazi kroz Gouter koridor pored kuće Tete Rousse (3167 m) gore do skloništa na Dome du Gouter, gdje se ostaje preko noći.
Grands Mulets Route - vrlo duga i najmanje se koristi
Koristiti Aiguille du Midi žičaru iz Chamonix-a do međustanice, odakle počinje traverza do vrha Mont Blanc-a kroz Petit Plateau, koji treba što brže proći, ako je moguće, da se izbjegnu seraci.
Three Monts Route - više psihički i tehnički zahtijevna od druge dvije
Koristiti Aiguille du Midi žičaru iz Chamonix-a koja vozi gore do vrha Aiguille du Midi (3842m), te se spustiti do Col du Midi gdje je sklonište Cosmiques (oko 45 minuta) gdje će se prenoćiti. Dobar dio penjača noći pod šatorom na platou Plan d'Aiguille, odakle počinje uspon na vrh Mont Blanc preko Mont Blanc du Tacul (4248 m) i Mont Maudit (4465 m). 

Pogled sa Mont Blanca na rutu Three Monts: Aiguille du Midi (1) - Mont Blanc du Tacul (2) - Mont Maudit (3) - Mont Blanc (4). Foto: B. Behrem

Osnovna oprema neophodna za uspon na Mont Blanc:

1) Ruksak - 40 litara (ne veći od 60 litara) bez vanjskog okvira.
2) Vreća za spavanje ("komfor" temperatura 0°C).
3) Podmetač za vreću tipa Therma-rest 4 cm ili sl. za snijeg.
4) Skijaški periskop štapovi.
5) Cepin - 60-75 cm dužine, ovisno o visini penjača.
6) Dereze (sa anti-ball plate ili slične).
7) Penjački pojas sa vijak karabinerom (Petzl ili sličan).
8) Lagana penjačka kaciga.
9) Cipele za planinarenje, obične kožne plus plastične (Scarpa Inverno ili slične 4-sezonske).
10) Gležnjaci sa remenom ispod cipele.
11) Nepromočiva jakna - Gore-Tex ili slična.
12) Nepromočive pantolone - Gore-Tex ili slične.
13) Perjana jakna - (nije neophodna).
14) Penjačke pantolone (Makalu, Patagonija, Marmot ili slične).
15) Dukserica s kapuljačom - (Parka ili slična).
16) Tanje dugačke gaće - 1 par od polypropylene ili capilene.
17) Potkošulja s rukavima - 1 par od sintetike.
18) Potkošulja treger - 2-3 komada od sintetike.
19) Laganu košulju/vestu od polypropylene - 1 kom.
20) Deblju košulju/vestu od capilene - 1 kom.
21) Čarape (termo 2 para, vunene ili sintetičke).
22) Tanje čarape - 2 para od polypropylene ili capilene.
23) Kapa (vunena ili sintetička)
24) Kapa balaklava.
25) Vunene rukavice.
26) Navlačne (zaštiten) rukavice.
27) Glečerske naočale - npr. Julbo Dolgan.
28) Skijaške naočale.
29) Čeona lampa - Petzl Myo XP ili slična.
30) Flaša za vodu - 1 litar (2 komada, npr. Nalgene).
31) Krema za usne (faktor 20+)
32) Krema za lice (faktor 40)
33) Šator (ukoliko postoji rizik ili mogućnost da noćite vani). Šator bi morao biti otporan an vjetar.
34) Penjačko uže 50 - 60 m.
35) Karabineri - 4 regularna.
36) Plastična vreća za smeće ili ziplock (ostavljanje smeća po planini može biti kažnjivo).

Na vrhu Mont Blanc-a, avgusta 1985. Foto: B. Behrem

Preporučena lista hrane:

Doručak - puta dva
1. Vrećica cereala (pahuljaste žitarice tipa musli)
2. Mlijeko u prahu
3. Kutija/kesica rozina
4. Voćna konzerva
5. Komad sira
6. Vruća čokolada, kafa ili čaj
7. Granola bar (šipka)

Ručak - puta dva
1. Granola bar (šipka)
2. Vrećica miješanog jezgra oraha
3. Komad sira
4. Crackers (suhi, slani keks)
5. Konzerva lososa, tune, šunke ili sardine
6. Keks
7. Sok u prahu (u kristalima)

Večera - puta dva
1. Šolja supe
2. Čokoladni bar (šipka)
3. Kikiriki buter - u tubi
4. Vrećica miješanog jezgra oraha
5. Komad sira
6. Keks
7. Sušene kajsije ili slično voće
8. Chips
9. Med u tubi

Penjanje na Mont Blanc du Tacul augusta 1985. Foto: B.Behrem

Trening sugestije za penjanje Mont Blanc-a

Svaka od predloženih tura za penjanje Mont Blanca ocjenjena je kao naporna i ne može se prenaglasiti važnost dobre kodnicije. Da bi se postigao najviši nivo kondicije za srce, pluća i noge, mora se ozbiljno posvetiti pripremama kako bi se postigla rezerva snage i time moglo uživati u visokogorskom ambijentu Alpa, ne dovodeći se na granicu iscrpljenosti.
Preporučujem da se počne sa trening programom najmanje tri mjeseca prije polaska. Odlazak u brda ili niže planine radi pješačenja (jednom ili više puta sedmično), te penjanje stepenica su izvanredan put do sticanja kondicije donjeg dijela tijela. Početi polagano, bez opterećenja, dodavati opterećenje kad se osjeti poboljšanje tjelesne sposobnosti (tj. kad ista rastojanja možemo preći osjetno brže). Prakticirati hodanje (4-6 sati) više puta sa opterećenjem (napunjenim ruksakom). Najbolji trening za planinarenje je nositi opterećenje (10-30 kg) gore i dole na brdo, uz ili niz stepenice ili na manje (niže) planine. Ako postoji rizik od stresa (preopterećenja) koljena u toku treninga koristi napunjen vodeni kontejner (vatrogasna mješina - ranac) za opterećenje i isprazni istu prije silaska niz planinu.
Dopuniti ovo s trčanjem, vožnjom bicikla, plivanjem, igrom odbojke i tenisa i slično za dodatno sticanje kondicije angažovanjem šireg mišićnog kompleksa. Dok god se radi o snazi, trajanje treninga će biti glavni fokus, jer, zapamti, tvoj dan uspona bi mogao biti duži nego što planiraš. 

Prelazak glečerskog mosta i pukotine glečera Bossons augusta 1985. Foto: B.Behem

Preporučujem da primijenite intervalni trening, pošto on nakon duže primjene povećava srčani kapacitet tj. protok krvi kroz tijelo, što je bitno u uslovima niže koncentracije kiseonika. Koristite opremu gimnastičkog centara, trim kabinete ili teretane. Ako koristite napravu "step -mill", koračajte umjereno 10 minuta. Svakih 5 minuta nakon toga, povećavajte vrijeme hoda za 2 minute, onda se vratite na prvi intezitet. Ako se trči na atletskoj stazi - trčati jedan krug umjereno, zatim sprintati 200 m i ponoviti jedan krug umjereno. Ovaj set ponoviti 3-4 puta svaki drugi dan.
Ako trčite na otvorenom prostoru počnite sa trčanjem umjerenog inteziteta 20 minuta. Svakih 10 minuta nakon toga povećajte vrijeme trčanja za 3-8 minuta, zatim se vratite na umjereni intenzitet. Održavati opterećenje u toku vježbanja na nivou od 65-85% od vašeg maksimalnog srčanog opterećenja. Dobro je poznata formula za utvrdjivanje maksimuma srčanog ritma koji se bazira na godinama vježbača. Godine se oduzimaju od broja 220 (otkucaja u minuti). Primjer: 39-godišnjak ima 181 otkucaja; 220 - 39 = 181 otkucaj u minuti kao maksimalni srčani ritam. Znači da će vježbovna granica iznositi 65 - 85% od vrijednosti 181, dakle 118 do 154 otkucaja u minuti. Preporučujem da na aerobic odvojite solidnih 30 minuta dnevno, ne prekoračujući 60 minuta. Frekvencija treninga ne moze biti dakako ograničena. Možete trenirati svaki dan ako želite.