Predznaci lavina koje je nemoguće previdjeti. Ipak...
Kuća Ljubina (Prenj) u zimu 2005. Nadmorska visina je (samo) 1001m. Foto: Amir Variščić

Lavine se nikada ne događaju "slučajno", ni "iznenadno". One imaju svoj život, svoje lice, zakonitosti i svoje konkretne uslove nastajanja. Planine su pune elemenata koji su perfektni predznaci lavina...

U planinama BiH svake zime skijaši, planinari su izloženi nizu objektivnih opasnosti, među kojima, po svojoj silini i opsanosti, svakako prvo mjesto zauzimaju sniježne lavine.
U cijelom svijetu svake godine dešavaju se nesreće izazvane pokretanjem lavina:

Između 1950. i 1999 u SAD su registrovana 573 poginula čovjeka u 429 lavnskih nesreća
U 1999. godini lavine su ubile najmanje 100 ljudi u Alpama
U periodu od 1. oktobra 2004. do 31 januara 2005. Centar za opservaciju snijega i lavina , CSAC (Cyberspace Snow and Avalanche Center), registrovao je 68 lavinskih nesreća širom svijeta. Ukupno 99 ljudi je poginulo. U donjoj tabeli je prikaz nesreća po drzavama:

"Dnevni boravak" u pl. domu Stanari januara 2005. Foto: Amir Variščić

Lavine nisu bile bitan problem u Bosanskim planinama, koje imaju mnogo nižu nadmorsku visinu nego npr. Alpe, a ni nivo masovnosti visokogorstva nikada nije bio srazmjeran broju građana, niti ljepoti bosanskih planina. Ali, stanovita opasnost od lavina je prisutna i u našim planinama:

U zadnjem ratu lavina je zatrpala 10 bosanskih vojnika na zapadnim padinama planine Treskavice
Prošle zime lavina je teško oštetila i djelimično zatrpala popularni planinarski dom Stanari na Bjelašnici. Srećom, dom je bio bez posjetilaca.
U laviništima ispod Skoka na Prenju do sad je registrovano nekoliko slučajeva (Stipe Božić, između ostalih), srećom bez težih posljedica.
Litvanac Arvydas Žygis (generalni direktor Tvornice glinice "Birač" iz Zvornika), poginuo je krajem januara 2006 na Jahorini, u snježnoj lavini koja se dogodila iznad Pračanske staze, tzv. Skočine.
Sniježne lavine su masa snijega koja sklizne niz padinu. Pored snijega lavine mogu sadržavati i komade kamenja ili leda, itd. Lavine se nikada se ne događaju slučajno; imaju svoje konkretne razloge nastajanja, javljaju se u nekoliko oblika.

Sve bi bilo OK, da planina u zimskim uvjetima nije i najveći izazov: U laviništima ispod Zupca, Prenj, Foto: Amir Variščić 2005.g.

Osnovna četiri oblika lavina su:

Lavine rastresitog snijega, koji može biti suh ili mokar. Karakteristika im je da počinju sa jednog mjesta (point release) i na svom putu zahvataju veće količine snijega i povećavaju se u širinu, često u obliku lepeze;
Lavine zbijenog (suhog ili mokrog) snijega, poznate i kao pločaste lavine. Nastaje kada se jedan ili više kohezivnih komada snijega otkine na većem prostoru. Pri kretanju razbija se na manje blokove ili grudve;
Lavine koje nastaju odlamanjem sniježnih streha (Cornice Collapses). Strehe su grebenske nakupine napuhanog snijega, djelo su vjetra i obično vise na jednu stranu grebena. Veoma su opasne i sa sobom mogu povući velike količine okolnog snijega;
Čertvrti oblik su ledene lavine, koje nastaju lomljenjem velikih ledenih blokova (seraka), nisu karateristične i ne događaju se u našim planinama.

Šuma nije nikakva garancija da ste sigurni od lavina. Foto: Amir Variščić, Prenj 2005

Kako odrediti pri kretanju u planini dali je lavina izvjesna i hoće li se pokrenuti, te da li opasnost od lavina postoji? Odgovor leži u interakciji četiri važna elementa, koji su neophodna opservacija visokogorcima koji namjeravaju posjećivati planine zimi:
A. Analiza terena, da li je teren, obzirom na nagib, konfiguraciju i "sniježnu prohodnost" pogodan za nastajanje lavina
B. Stabilnost snijega, može li se snijeg pokrenuti? To svakako zavisi od podloge na kojoj snijeg leži (led, stari snijeg ili zemlja), i još više od količine novog snijega: više od 2 cm novog snijega je dovoljno da kretanje već učini nepouzdanim. 20-30 cm i više novog snijega predstavljaju veliki rizik i opasnost
C. Da li vremenska prognoza pogoduje nastanku lavina. Lavine također imaju svoju "vremensku" prognozu: skoro 90% slučajeva lavina se događa za vrijeme sniježnih oluja. Također veliku pozornost treba obratiti na iznenadni porast temperature
D. Zadnji, možda najvažniji elemenat je ljudski faktor: Koliko je poznavanje planina i osnovnih zakonitosti lavina? Koliko je poznavanje načina i tehnike kretanja na potencijalnim lavinoznim terenima? Kakva je tehnička opremljenost za takve svrhe (npr. lavinsko uže)? Koliko je logično ponašanje u planini u datom trentku? Kada, kuda i zašto? Ko je upoznat sa potencijalnim pravcem i vremenom kretanja? Koje su moguće alternative, a šta moguće konsekvence? Evo jedan primjer. 

Ljudski faktor!
"Nailovamater" (Damir Smaić) ispred pl. kuće Ljubina, 1001m, Prenj.
Foto: Amir Variščić, 2005

17 januara prosle godine u Sloveniji, Kamniško-Savinjske alpe, na putu ka Grintavecu (2558), lavina mokrg snijega je zatrpala četiri planinara, studenta iz Zagreba; dva su poginula, a druga dva su preživjela. Uprkos upozorenju o nanosima novog snijega odlučili su se popeti na Kokrško Sedlo:

"Pri povratku, zahvatio ih je odron snijega i odnio ih stotinjak metara prema dolini, bacivši ih desetak metara jednog od drugog. Dvojica su ostala prekrivena snijegom, jednoga je zapravo spasio udarac o stablo koje je zaustavilo njegovo kotrljanje, prilikom čega je slomio nogu, a četvrti je otklizao desetak metara ispod odrona. Na tom dijelu planine nije bilo signala mobitelske mreže pa se planinar koji je bio samo lakše ozlijeđen spustio u dolinu po pomoć."

Lavine se nikada ne događaju "slučajno", ni "iznenadno". One imaju svoj život, svoje lice, zakonitosti i svoje konkretne uslove nastajanja. Planine su pune elemenata koj su perfektni predznaci lavina. Iako i najiskusniji mogu napraviti grešku, veliki broj lavina se može izbjeći sagledavanjem predznaka i njihovom kombinacijom. Istraživanja nakon nesreća su pokazala da nisu samo jedan ili dva predznaka zanemarena ili potcijenjena, već četiri ili čak pet predznaka su ignorisana, na što ukazuje i gore pomenuta nesreća iz Kamniških alpa.

Fikret-Braco Kahrović
Planinarski vodič, alpinista i
gorski spasavalac