Šta je visinska bolest?
Visinska bolest je "krovni termin", a obuhvaća tri komponente: Akutno planinsko bolovanje (AMS), koje je u suštini glavobolja i mučnina na oko 3000m ili više, te je benigna bolest.

Oba, visinski plućni edem (HAPE) i visinski cerebralni edem (HACE) su opasni po život oblici bolesti i u suštini su skupljanje vode u plućima ili skupljanje vode u glavi. Uporište liječenja za visinske bolesti je spust.

Da li hidratacija spriječava visinsku bolest?
Trenutno postoji vrlo malo podataka koji pokazuju da hidrataciju po sebi utječe na osjetljivost na visinsku bolest. Međutim, loša je ideja da se dehidrira u planinama. Simptomi dehidracije (glavobolja i umor) oponašaju simptome akutne visinske bolesti. Po istoj logici ne bi se trebali prehidratirati sa pretjeranim konzumiranjem tekućine. Nizak nivo natrijuma (kao posljedica previse tečnosti u organizmu) može rezultirati hipertermijom. Jaka hiponatrijemija može dovesti do mentalnih statusnih promjena.

Da li fizička kondicija moze spriječiti visinsku bolest?
Iako je dobra ideja da se bude u dobroj fizickoj kondiciji kad se ide na velike nadmorske visine, ne postoje dokazi koji pokazuju da tjelesna kondicija štiti osobu od visinske bolesti. U stvari ljudi koji su vrlo utrenirani (trkači maratona, na primjer) čini se da su više osjetljiv na visinske bolesti, jer oni mogu "sebe izazvati" mnogo više od običnog čovjeka na visini. Pretjerano naprezanje je faktor rizika za visinske bolesti.

Da li konzumiranje alkohola uzrokuje probleme na velikoj nadmorskoj visini?
Može, jer alkohol može deprimirati disanje, a hiperventilacija je kamen temeljac aklimatizacije, svaka tvar (jedan primjer su tablete za spavanje) koja utiče na disanje treba biti izbjegnuta. Osim toga alkohol može izazvati dehidraciju i oponašati simptome akutne bolesti planine.

Trebam li uzeti diamox (Acetazolamide) kad idem na velike nadmorske visine?
Ljudi trebaju da se uspinju u fazama ostavljajući procesu aklimatizacije da radi na njihovim tijelima. Uzimanje lijekova u planinama treba izbjegavati. Međutim, za ljude koji lete/ slijeću na velike nadmorske visine, mjestima poput La Paza, Bolivija ili Lhasa, Tibet, takodje za spasilačke misije na velikoj nadmorskoj visini (oba primjera gdje nema šanse za aklimatizaciju), uzimanje diamox (125 mg bid) profilaktički može imati smisla ako se nema istorija alergije na lijek.

Zašto neki ljudi iz slične dobi i pozadine pate od visinske bolesti, dok drugi ne, čak i dok izlaze po istoj stopi nagiba na veliku nadmorsku visinu?
To je intrigantno pitanje. Neki ljudi mogu biti više predisponirani za ovu bolest od drugih, eventualna genetska predispozicija može takođe igrati ulogu. Važno je da se brinete o vašem partneru na usponu na velikoj nadmorskoj visini.

Je li diareja dio visinske bolesti?
Ne, nije. Mnoge regije na velikim visinama su u zemljama u razvoju gdje je gastroenteritis (diareja) čest problem zbog loše higijene. Važno je da pijete čistu vodu, jedete dobro kuhanu hranu i perete ruke sapunom kako biste izbjegli ovu čestu neugodnost. Diareja je češća od visinske bolesti u planinama svijeta u razvoju.

Šta bi bila sigurna brzina uspinjanja na velikoj nadmorskoj visini?
Obično nakon 2700m, da se ne penje više od 400m visinske razlike od visine na kojoj se prethodne noći spavalo bila bi razumna preporuka. Penjanje visoko i spavanje nisko može pomoći u procesu aklimatizacije, ali važno je ne preopteretiti se dok se pokušava ovo postići. Dan pauze nakon svaka dva dana dobiti u visini također može pomoći. Iznad svega vrlo je važno "slušati" svoje tijelo dok se penjete, i ne prenagljivati čak i ako slijedite ove grube smjernice.

Šta su "faktori rizika" za visinske bolesti?
Prije svega istorija imanja visinske bolesti, čak i kada penjete postupno na velikoj nadmorskoj visini je najpoznatiji faktor rizika. Penjanje previsoko prebrzo (vidi pitanje 8) i prekomjerna tjelesna naprezanja su definitivno faktori rizika. Pijenje prekomjerne količine alkohola, konzumacija tableta za spavanje, određeni medicinski uslovi kao što su hronične bolesti pluća (npr. fibroze, emfizem) i infekcije tekućih dišnih puteva mogu pridonijeti dobijanju visinske bolesti. Dobro kontrolirana hipertenzija, dijabetes, pa čak i stabilne koronarne bolesti ne bi trebali po sebi uticati na dobijanje visinske bolesti.

Imam tendenciju vrlo često noću na velikoj nadmorskoj visini da se budim sa "osjećajem gušenja" sto uzrokuje osjecaj panike i tjeskobe. Šta da uradim?
Ovaj fenomen je vjerovatno uzrokovan zbog pretjeranog "periodičnog disanja" na visini i često dovodi do napada tjeskobe. To je čest problem. Pouzdani podatci pokazuju da niske doze Acetazolamida (125mg prije večere) mogu smanjiti ove napade periodičnog disanja i donijeti veće količine kisika u respiratorni sistem i otkloniti osjećaj gušenja.

Koji polozaj treba imati tijelo u trenucima odmora ili pri spavanju?
Blago uzdignuto uzglavlje opušta tenziju pluća i omogučava im lakši rad. Treba imati na umu da previsoko uzglavlje sužava disni kanal u grlu i samim tim opterečuje nesmetan protok vazduha u pluća, takođe prokrvljenost glave pri previsokom uzglavlju je smanjena i negativno utiče na zdravstveni balans tijela. Prilikom ležanja blago savijene noge u koljenima takođe opuštaju trbušne misiće čime se takođe omogučava lakši rad pluća.

(autor: Nebojša Leka Leković)