Na svom putu prošli smo pored napuštene Agentinske istraživačke baze koja je bila u funkciji od 1948. do 1963. na Livingston ostrvu, kada je napuštena zbog vulkanske aktivnosti.
Februara 18. 2023. godine u 20:00 naš brod, Norwegian Star, napustio je argentinsku luku Ushaia. Duže smo čekali na dolazak pomorskog pilota-kapetana koji nas je navigavao kroz Beagle kanal, zbog podvodnih stijena, jer naš brod je dugačak 320 m, preko 95000 tona nosuvosti i dubokog je gaza.
Prošli smo Beagle kanal i eto nas u Drakeovom prolazu. To je morski prolaz između Atlantskog u Tihog okeana i najsuroviji plovni put koji svakom putniku ostaje u trajnom sjećanju zbog snažnih oluja, visokih valova i plovećih santi leda.
U blizini arhipelaga, Južna Šedtlandska ostrva, i prvog kopna, oglasio se kapetan broda: Zemlja na vidiku. Nakon 34 sata plovidbe na otvorenom moru, možemo barem naslutiti šta ova kratka rečenica znači. Beagle kanal i Drakeov prolaz ostavili msmo iza sebe.
Južni Šetlandski otoci politički su dio Antarctickog kontinenta i stoga su obuhvaćeni Antarctičkim Sporazumom kao i Peti kontinent. Južni Šetlandski otoci trenutno nisu u ,,ničijem vlasništvu,,
U prolasku pored Livingston ostrva, drugog po veličini u arhipelagu, ovaj krajolik učinio mi se slikovitim, a nazvan je Needle Peak.
Jutro je, 7 sati AM, februara 20-og 2023. godine. i plovimo s južne strane ostrva Smith i ostrva Low u arhipelagu, a na 63° južne geografske širine. A, plovidba južnije od 60° na planeti Zemlja zazivaju ,,Vrištećim 60-im,, zbog preovladavajućih zapadnih vjetrova velike snage i brzine koji mogu uzrokovati talase i po visini više od 15 metara.
U moru pred Low ostrvom ovaj kit je zaranjao ne osvrćući se naše prisustvo
Otvaram oći i prvi pogled kroz prozor otkriva: Antarctica je naša-stigli smo. Pred nama se ukazala surova ljepota Južnih Šetlanda. Sada smo stigli do slijedeće faze našeg antarctickog putovanja. Uzbuđeni smo, kao mala djeca, jer danas ćemo zapravo biti oči u oči s Antarctickim kontinentom. Naš pogled s Norwegian Star posebno je leden i planine prekrivene ledon i snijegom, rubovi ledoloma, snježni nanosi karakteriziraju sliku. Sante leda plutaju dok brod lagano plovi. Doručak smo brzo obavili, toplije se obukli i spremili za duži boravak na najvišoj, petnaestoj, palubi. Nebo je oblačno i ispunjeno dubokim, teškim sivilom. Gotovo bih ga opisao kao melanholičnog, ali snježni krajolik koji dodiruje je previše lijep za to. Vjetar je još prisutan, a u svijetlu bijelog čudesnog svijeta more blista u sivo-plavo-bijelim bojama.
Camara Base i Morenita Hill na malom ostrvu Half Moon
Norwegian Star nosio nas je usporeno ploveći, da bi putnici mogli uživati u nesvakidašnjem krajoliku, prema sjeveru pored ostrva arhipelaga s lijeve strane i Petog kontinenta s desne strane, prateći ostrva: Smith, Low, Deception, Livingston, Greenwich, Robert, Nelson, King George te Gribbs i Elephant. I dok je brod lagano plovio, nastojeći biti što bliže obalama otoka, s obje strane broda život Antarckica odvijao se po ustaljenim pravilima života. Brod se zaustavio da bi, svi mi na brodu, mogli pratiti jutarnje hranjenje kotova. Bilo ih je sigurno preko pedeset što se moglo zaključiti po vodoskocima koje kitovi prouzrokuju prilikom hranjenja. Južni Okean je najproduktivniji hranom koja privlači ove vodene džinove, a uz njih i ostale stanovnike Okeana koji žive u vodi i na kapnu, a hrane se plodovima mora. Hranjenje kitova obilno prate ptice: Snow Petrel, Cape Petrel, Storm Petrel i Kelp Gull. Na stjenovitim dijelovima obala ostrva vide se Leopard Seal, Crabster Seal i Weddell Seal. A najbrojnije su zastupljeni, na obalama i u vodi, Gentoo penguin i Adelie penguin. Gledajući te kolonije penguina na obalama ostrva dobijate dojam kao da su to tamo ljudi koji se kreću. Većina putnika nastoji da sve to zabilježi foto camerama i ponese uspomenu iz ovog neponovljivog i prelijepog ledenog svijeta.
Leopard Seal na plutajućoj santi leda kod ostrva Smith
Peti Kontinent na Zemlji s 14 milona km² snijega i leda. Prosječna godišnje temperatura u unutrašnjostim iznosi -55° C, a apsolutno najniža temperatura na Zemlji zabilježena je 1963. godina sa -90°C, najvjetrovitiji (ponekad premašuje Boforovu skalu, a najvša izmjerena brzina 300 km/h), najviši (prosječna nadmorska visina iznosi 2200 m) i najsuši kontinent (a sigurno ste mislili da nema sušeg mjesta od pustinje). Nalazi se oko Zemljinog južnog pola, gotovo u cijelosti unutar južne povratnice. Oko 98% kontinenta prekriveno je ledenim pokrovom, prosječne debljine 1500 m, a koji sadrži 90% ukupne količine leda na Zemlji.
Antarctički poluotok je jedini dio ledenog Kontinenta na kojem ljetne temperature prelaze 0°C, te omogućujt život malog broja vrasta. Krajem ljeta svi kičmenjaci napuštaju ledenu pustinju kako bi zimu proveli u moru, osim Emperror i Andelijskih penguina.
Na kopnu Kontinenta rastu samo dvije cvjetonoše, čija visina jedva doseže 2-3 cm: Deschampsia Antarctica i Kolobanthus Quitensis. Utvrđeno je i postojanje više vrsta lišajeva i mahovina te nekih mikroskopskih gljiva i raznih vrsta bakterija. Flora i fauna Antarctica i antarctičkih ostrava (južno od 60°) zaštićene su Ugovorom o Antarcticu.
Ploveći seraci otrgnutog leda su poseban kizazov za kamere
Antarctic je politički ničija zemlja. Jedini hrabri ljudski predstavnici su znanstvenici koji proučavaju područje iz Astrofizike, Biologije, Geologije, Glacijacije, Klimatologije, Meteorologije i drugih.
Antarctic je savršeno i nesvakidašnje mjesto za istraživanje. Na ovu najveću ledenu pustinju na svijetun ne možete ni koraka pristupiti bez posebne dozvole i zaista je misteriozno mjesto za boravak.
Zigelpinguines na jednoj stijeni u bizini ostrva Elephant
Pripremio: Bećir Behrem
