Impresivna je i surova Bijela planina. Specifičnog planinskog ambijenta, na čiji su se najviši vrh (2067 m), od 1834. godine penjali, kako gorštaci kažu, „ oni što gledaju u nebo“, te je nazvaše Zvjezdarnica i Zvjezdara, danas Opservatorij.
Prvi stanovnik te „kuće na nebu“, Anton Obermüller vidje sudnji dan i ostavi svoje kosti podno vrha, a Josip Schafer narednih dvadeset godina u planinarima vidje najmilije goste i pozva ih da opet dođu. Josip Sigmund i Josipu Nepomuck napraviše tu stazu, a planinarska cipela stalnim gaženjem, napravi je jednom od najljepših na Bjelašnici.
Krenusmo tom stazom od gornje do donje Grckarice, preko Kotlova, kote 2056, i najvišeg vrha Opservatorij (2067). Širokom i dobro markiranom makadamskom cestom hodali smo oko 45 minuta, a onda se ta markirana planinarska staza pretvorila u sekundarnu šumsku trasu, kojom šumska mehanizacija izvozi bukovinu. Nije ovo planina za koju nepoznati putopisac iz osmanskog doba zapisa kako čuva Sarajevo i njegove ljude i kako Sarajlije vole i čuvaju svoje planine. Kaljavom stazom popesmo se do bivka BOZJA KUNATH, smještenog na 1750 m, usput odmarajući na Leinertovoj, Suljagića i Sigmundovoj klupi. Tamo prijeko zveckaju bageri, remeteći ovaj planinski ugođaj i uređuju skijaške staze.
Povrh kotlova osjetismo prve udare vjetra, a na koti 1052 pravu ljutnu Bjelašnice. Kažu da se tu sudaraju vjetrovi, kao različiti svjetovi. Nekadašnje Sarajlije su, kako zapisa neznani putopisac, od petka do mrkle nedjeljne noći posjećivali ovu planinu, hranili šumske životinje i uživali u blagodatima prirodne bosanske ljepote. I danas je posjećena ali mnogo je drugačija. 84. godine dovedoše svjetsku elitu, ugostiše ih kao Josip Schafer i pozvaše da opet dođu. Na tim Igrama, kao simbolu svjetskog mira i bratstva među ljudima, vozili su u alpski skijaši spust, veleslalom i slalom. Lijepa je Bjelašnica, a tako surova i opasna. Iznad Kotlova stoji tabla o zabrani prolaza decembar/mart, jasno nam je i zašto. Jaki udari vjetra tjeraju nas da se spustimo prema međustanici, tehničkim putem do jezera i dalje do Babinog dola. Na Babinom dolu mali grad, i neka je. Lijep uređen, spreman za turiste. Josipova staza će opet biti najljepša, samo treba malo vremena da vegetacija učini svoje.
- Minimalna visina
- 1229 m
- Maksimalna brzina
- 14.76 km/hr
- Maksimalna visina
- 2054 m
- Prosječna brzina
- 1.49 km/hr
- Ukupan uspon
- 901 m
- Ukupna udajenost
- 10.07 km
- Ukupan silazak
- 864 m
- Ukupno vrijeme
- 6h 46m 14s
Detalji putnih tački
| # | Nadmorska visina | Udaljenost | |
|---|---|---|---|
| 1 |
Gornja grkanica
|
1234 m | 0 km |
| 2 |
Skretanje za prašumu
|
1259 m | 0.64 km |
| 3 |
Kunath-Bozja hut
|
1746 m | 3.67 km |
| 4 |
Kota 2056 (Bjelašnica)
|
2056 m | 4.5 km |
| 5 |
Observatorij (2067)
|
2041 m | 5.17 km |
| 6 |
Međustanica
|
1873 m | 5.61 km |
| 7 |
Babin do
|
1266 m | 7.69 km |
| Nedostupne informacije mogu biti prikazane kao 0. | |||
|
Ovaj track je preuzet 211 puta(s). Molimo registrujte/prijavite se za download ovog track-a. |
