Dom na Trebeviću (1609m) sagradilo je 1932, DPBiH na temeljima predratne kuće, a 1940. postao je vlasništvo HPD-a, izgorio 1954.

Materijal vezan za povijest planinarstva BiH rasut je, uništen, nesistematiziran i uglavnom nedostupan. Zar nije vrijeme da se ozbiljno pozabavimo time? S. Steiner, unuk Lavoslava Steinera, koji je bio jedan od osnivača Društva planinara BiH 1921.g., učinio nam je dostupnim dio svoje značajne arhive, koji dijelom osvjetljava prilike s početaka organiziranog planinarstva u BiH

Prethodna napomena: 21. septembra 1892 osnovan je Bosansko-hercegovački turistički klub u Sarajevu koji je bio jedna od prvih planinarskih organizacija na prostorima bivše Jugoslavije (prva u Hrvatskoj 1874, treća u Sloveniji 1893, a potom u Srbiji 1901). DPBiH je preuzelo ostavštinu Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba i vremenom se razvilo u najjače društvo u BiH.

Za razliku od Hrvatske, Slovenije i Srbije, gdje su u to doba djelovala planinarska društva sa nacionalnom naznakom u svom imenu, u nacionalno mješovitoj Bosni izbjegavala su društva i sekcije takvu praksu, pa iako su pretežno okupljala članove jednog naroda ili vjere, nazivala su se neutralnim imenima kao što su Kosmos, Đerđeles, Slavija, Romanija i DPBiH (Prijatelj prirode imao je klasno obilježje). Ipak među društvima nije bilo netrpeljivosti, jer je među pravim planinarima i ne može biti. Tako su npr. sva društva zajedničkom akcijom 1935. tiskala Popovićev vodič "Kroz planine BiH". (Iz Naše planine, 1984. br. 11-12)

S lijeva na desno: Milan Blažeković (prvi predsj. DPBiH), Lavoslav Steiner (suosnivač i počasni član), dr. Mahmud Behmen (predsjednik), Đuro Telar (drugi predsjednik). Donji red: Josip Trojer (suosnivač i počasni član), Stanko Štambuk (potpredsjednik i počasni član), Suljo Suljagić (suosnivač i počasni član).

Društvo planinara u Bosni i Hercegovini (DPBiH) osnovali su 1921. Ivan Rengjeo, Josip Leinert, Vejsil Čurčić, Stipo Sukić, Suljo Suljagić, Jure Filipović, Josip Trojer, Lavoslav Steiner, dr. Milan Maraković, Hinko Lisac i Vlado Sarnavaka. Društvo je neslužbeno okupljanlo bosanske Hrvate, ali je bilo znatno otvorenije prema pripadnicima drugih naroda nego sarajevska podružnica HPD "Bjelašnica" (osnovana 1923). (Iz Hrvatski planinar 1941, br. 1)

DPBiH je preuzelo ostavštinu predratnog Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba i s vremenom se razvilo u najjače društvo u BiH (1928. imalo je 1550 članova), Njegovi su predsjednici bili:
1. Milan Blažeković (1921-1924)
2. Đuro Telar (1924-1928)
3. Dr. Ivan Pavičić (1928-1929)
4. Dr. Ivan Subašić (1930-1932)
5. Jure Filipović (1932-1935)
6. Mahmud Behmen (1935-1937)
7. Dr. Vjekoslav Jelavić (1938-1939)
8. Dr. Ivan Subašić (1939-1940)

Dom na Devečanima (1763m) na Vlašiću podigla je 1932 travnička podružnica DPBiH.

Društvo je organiziralo i podružnice po bosanskim gradovima. Nazivale su se po svom sjedištu, a bilo ih je osam. 1.Banja Luka 2.Usora 3.Tuzla 4.Bugojno 5.Travnik 6.Zavidovići 7.Rogatica i 8.Fojnica.
Društvo je osobit uspjeh postiglo u podizanju planinarskih kuća po planinama, imalo ih je više nego sva ostala društva u BiH zajedno.
Fuziji sa HPD-om, koja je trebala biti na dnvenom redu skupštine DPBiH 1939, u početku je bilo otpora u Sarajevu. "Po člancima iznesenim u dnevnoj štampi, nakon objave dnevnog reda glavne skupštine, bilo je jasno da će se jedan dio članova oprijeti namjeravanoj fuziji. Međutim, prijedlog o spajanju ipak nije došao na dnevni red Skupštine jer je policijska uprava, na intervenciju te manjine, pitanje fuzije skinula s dnevnog reda, obrazloživši to formalnim razlozima." Odobrenje je stiglo tek iduće godine kada je "konačno sazvana i održana posljednja 18. glavna skupština dne 18. X 1940. u prostorijama Hrv. pjevačkog društva Trebević. Skupština je jednoglasno primila prijedlog o spajanju DPBiH s HPD, Središnjicom u Zagrebu, nakon 19-godišnjeg opstanka društva i besprimjernog rada na području planinarstva Bosne i Hercegovine." (Iz Hrvatski planinar 1940, br.2)

Kuću na Prokoškom jezeru (1640m) na Vranici podiglo je 1937 DPBiH, uništena 1941, obnovljena 1952, izgorila 1982.

Tom fuzijom dobilo je HPD 14 kuća i sve podružnice DPBiH, uz dosadašnje podružnice HPD-a i njihove kuće. U takvim se uvjetima mogao očekivati pravi procvat planinarstva u BiH, ali je njegova sudbina bila tragična: već godinu dana poslije, u ratnom vihoru, planinarska je organizacija raspršena, a domovi su jedan za drugim izgubljeni kao žrtve pljačke i paljevine. Jednako tako je postradalo i pet objekata podružnice HPD "Bjelašnica" iz Sarajeva, HPD "Bitovnja" iz Kreševa i HPD "Stožer" iz Bugojna. Nekoliko objekata koji su preživjeli rat, a i temelje onih koji su srušeni, iskoristila su poslijeratna planinarska društva u SR Bosni i Hercegovini u toku planinarske obnove. Nove planinarske generacije većinom ne znaju za ovu činjenicu pa neka ih popis kuća, što ih je imalo DPBiH i njegove pridružnice u Bosni tijekom dva desetljeća, podsjeti na poštovanje tradicije i pionirskog truda naših prethodnika. (Iz Naše planine, 1984. br. 11-12)

Dom kod Kraljičine vode, zvan Kraljica (1380m) na Vlašiću sagradila je travnička podružnica DPBiH

Popis kuća DPBiH: (Iz Naše planine, 1984. br. 11-12)

1. Hrasnički stan (1311m), naslijeđena od bivšeg Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba, spaljena 1942.
2. Štitni do pod Bjelašnicom (1576m), uređena 1923, u zgradi unajmljenoj od Pokrajinske uprave, spaljena 1942.
3. Jablan do na Treskavici (1631m)m sagr. 1923, propala za rata.
4. Trnovo pod Treskavicom (841m), sagrađena 1925, propala za rata.
5. Vukelina voda na Jahorini, sagrađena 1925, stečena u fuziji s PD Jahorina, spaljena 1941.
6. Bitovnja (1652m), otvorena 1929, spaljena 1941.
7. Svatovac kod Tuzle (338m), otvorila ju je podružnica Tuzla 1931.
8. Devečani na Vlašiću (1763m), sagradila ju je podružnica Travnik 1932. Spaljena 1943, obnovljena 1959.
9. Dom na Trebeviću, (1609m), sagrađen 1932 na temeljima stare kuće, obnovljen poslije rata, a zatim izgorio.
10. Pogorelica (1223m), sagrađena 1932, opljačkana 1941, u ratu propala, ponovo sagrađena 1951.
11. Konjuh planina (1323m), sagradila ju je podružnica Tuzla 1934.
12. Semeč-planina (1450m), nad Rogaticom, sagradila ju je 1935 podružnica Rogatica.
13. Tajan (1213m) iznad Zavidovića, sagradila ju je 1935 podružnica Zavidovići.
14. Prokoško jezero na Vranici. (1650m), sagrađeno 1937, uništena 1941, obnovljena 1952, izgorila 1982.
15. Kraljičina voda na Vlašiću (1580m), počela ju je graditi podružnica Tvanik i 1939g stavila pod krov. Spaljena 1942.
16. Papratine nad Boračkim jezerom, Prenj (547m), društvu ju je ustupilo HTPD prijatelj prirode iz sarajeva, propala poslije rata.

Kuća na Velikom Vilincu (1961m) sagradila je 1939 sarajevska podružnica HPD "Bjelašnica" na prekrasnom položaju među stjenama Čvrsnice. Za izgradnju je bio vrlo zaslužan zemljoradnik Jozo Klepica, poslije rata planinarski vodič i osnivač PD Vilinac u selu Doljanima kod Jablanice.

Evo nekoliko informacija iz povjesti HPD koje nisu u direktnoj vezi sa DPBiH, ali se pominju neka imena i događaji značajni za povijest BiH planinarstva, prije svega ime Josipa Sigmunda i početke "alpinističkog" skijanja (ekstremnog skijanja) u BiH.

U knjizi zapisnika sjednica HPD 1919 - 25, koja se čuva u planinarskom muzeju u Samoboru, nalazimo da je 1919. ili 1920. u sarajevskom "Hrvatskom sportskom savezu" osnovana planinarska sekcija koja je tražila da postane podružnica HPD-a (str 17), a zatim saznajemo da je to i postala (str. 37), no o njezinom daljnjem djelovanju nemamo podataka. Godine 1923. osnovana je u Sarajevu podružnica "Bjelašnica" koja je vrlo uspješno djelovala gotovo dva desetljeća... ...Imala je i Foto-sekciju (od 1933), omladinsku (od 1941, pročelnik Josip Sigmund), skijašku (osn. 1930) koja je imala skijašku kuću u Kasov dolu i od 1937. održavala skijaške utakmice na Bukoviku. Pročelnici su joj bili dr. Zdravko Šutej, Ljubomir Stipić, Josip Nepomucki, a osobito se istakao Josip Sigmund alpinističkim skijanjem. Podružnica je sagradila kuće na Bukoviku kod Sarajeva i pod Velikim Vilincem na Čvrsnici. (Op. a.: Planinarska kuća na Treskavici u blizini Velikog jezera (Kozja luka), vlasništvo PD Treskavica, Sarajevo, uništena u zadnjem ratu (1992) nosila je naziv Planinarski dom Josip Sigmund. Nemamo informaciju ko je sagradio ovu kuću)
Osim toga imalo je HPD još šest podružnica u BiH: Ljutoč u Bihaću, (osn. 1929), Cincar u Livnu (1929), Prenj u Mostaru (1933), Stožer u Bugojnu (1935), Bitovnju u Kreševu (1937) i Koprivnicu u Kupresu (1938)

Napomena: izvatci iz publikacija mogu biti obojeni vremenom i drušvenim ustrojem koji je dijelom uticao na oblikovanje članaka. Izvatci su takođe usmjereni hrvatskom čitalačkom krugu jer su navedene publikacije izdavane i tiskane u Hrvatskoj. No bez obzira na to, čitalac će prepoznati fakta i razumjeti vrijeme i uvjete pod kojima su publkacije objelodanjene, kao i steći sliku o vremenu u kome se planinarski pokret u Bosni i Hercegovini ukorjenjivao.